CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Trebinjski lažištipavčić (Chthonius trebinjensis) (FOTO: R. OZIMEC)

trebinjski lažištipavčić

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001071

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Chthonius trebinjensis Beier, 1938 (HRCP001071). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1071. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Znanje
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Jedino je nalazište u Hrvatskoj, Močiljska špilja, turistički uređeno i iako se trenutačno ekonomski ne iskorištava, za špilju je predviđeno ponovno turističko iskorištavanje (DT 1.3). Postoji opasnost od izgradnje pristupnih putova i prometnica, posebice pristupnih do Močiljske špilje (DT 4.1), bacanja otpada u špiljska staništa, koje je već utvrđeno, posebice za ulaznu dvoranu Močiljske špilje (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustva zbog promjene režima podzemnih voda i oborina, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove staništa (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Močiljska špilja je zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode od 1963. godine i njome upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije (Zwicker i sur., 2008).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Preventivno treba zaštititi Močiljsku špilju, jedino trenutačno poznato nalazište u Hrvatskoj, popravljanjem ili zamjenom postojećih oštećenih zaštitnih ulaznih vrata (CA2.1). Potrebno je uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa, te populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Potrebna istraživanja
    3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa, te populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo je dugo 2,5 mm, bez pigmenta, nježne svijetlocrvenkaste boje glavopršnjaka (cephalothorax) i čeljusnih nožica (pedipalp), bogato obraslo izrazito velikim dlačicama (chetae), s izduženim osjetilnim dlakama (trichobotria). Potpuno je slijep, bez ikakvih ostataka očiju na glavopršnjaku. Čeljusne nožice dugačke su više od 4 mm, s izrazito izduljenim prstima i vrlo reduciranim brojem zubića. Trebinjski lažištipavčić obitava ispod kamenja i u pukotinama kopnenih špiljskih staništa odakle izlazi u lov na plijen. Grabežljivac je koji se hrani skokunima (Colembolla) i kopnenim jednakonošcima (Isopoda terrestria), ali i juvenilnim paucima (Araneae), grinjama (Acari) i drugim beskralješnjacima
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Obitava uz tlo, najčešće ispod kamenja, rijetko u lovu na stijenkama špilje.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Trebinjski lažištipavčić pripada fauni južnodinarske biogeografske regije. Stenoendem je krškog područja između Popovog polja i Jadranskoga mora, odnosno faune Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Dugo je bio poznat isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Hrupjele pećine iz Popovog polja, smještene jugozapadno od Trebinja na području Bosne i Hercegovine, odakle je opisan na temelju jedne ženke sakupljene još 1918. godine. Opisan je najprije kao podvrsta Chthonius (C.) magnificus trebinjensis (Beier, 1938), a zatim kao zasebna vrsta (Beier,1939). Opsežnijim je biospeleološkim istraživanjem na području grada Dubrovnika vrsta utvrđena 2003. godine u Močiljskoj špilji kod Osojnika nedaleko od Dubrovnika, što je ujedno prvi nalaz za faunu Hrvatske punih 85 godina nakon otkrića vrste (Ozimec, 2004; 2005a; 2005b).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Stenoendem je krškog područja između Popovog polja i Jadranskoga mora, odnosno faune Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Opsežnijim je biospeleološkim istraživanjem na području grada Dubrovnika vrsta utvrđena 2003. godine u Močiljskoj špilji kod Osojnika nedaleko od Dubrovnika, što je ujedno prvi nalaz za faunu Hrvatske punih 85 godina nakon otkrića vrste (Ozimec, 2004; 2005a; 2005b).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Arachnida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pseudoscorpiones
  • Porodica
    Chthoniidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Trebinje chthonid
  • Locus typicus
    Pećina Hrupjela
  • Bibliografija
  • Beier, M.,1938: Vorlaufige Mitteilung üüber neue Höhlenpseudoscorpione der Balkanhalbinsel. Stud. Allg. Karstf., Biol. Ser., 3, 1–8.
    Beier, M.,1939: Die Höhlenpseudoscorpione der Balkanhalbinsel. Stud. Allg. Karstf., Biol. Ser. 4, 1–83.
    Ozimec, R., 2004a: List of Croatian pseudoscorpion fauna (Arachnida, Pseudoscorpiones), Nat. Croat., 13 (4), 381–394.
    Ozimec, R., 2005a: Fauna i ekologija lažištipavaca (Pseudoscorpiones) Hrvatske, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, 1–308.
    Ozimec, R., 2005b: Stopama gromačkog pračovjeka – Život u podzemlju dubrovačkoga krša. Katalog izložbe. Grad Dubrovnik – Upravni odjel za zaštitu okoliša i prostorno uređenje i Hrvatsko biospeleološko društvo, 1–36.
    Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80