CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

hama

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001073

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Argyrosomus regius (Asso, 1801) (HRCP001073). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1073. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Hama je ugrožena gospodarskim i malim ribolovom kao ciljana vrsta, slučajnim ulovom mnogih ribolovnih alata, onečišćenjem i degradacijom staništa. Regionalno je populacija bila vrlo rijetka, a uz to izlovljavali su se pretežno nedorasli primjerci, što je sve najvjerojatnije i uzrok njezina izumiranja.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Hama je ugrožena gospodarskim i malim ribolovom kao ciljana vrsta, slučajnim ulovom mnogih ribolovnih alata, onečišćenjem i degradacijom staništa. Regionalno je populacija bila vrlo rijetka, a uz to izlovljavali su se pretežno nedorasli primjerci, što je sve najvjerojatnije i uzrok njezina izumiranja. Do naših obala možda će dolutati pokoji primjerak iz južnog Jadrana (područje rijeke Bojane), gdje je nekad bila obična, ali je i ondje posljednjih godina zbog utjecaja čovjeka i onečišćenja postala »jako rijetka« (Joksimović, 2007) i prijeti joj izumiranje. 3.1.1; 3.1.2; 4.1.1.1; 4.1.1.2;4.1.1.3; 6.3; 9.1; 9.3; 9.5;10.1
  • Postojeće mjere očuvanja
    4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 81 – 100 %
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Budući da je regionalno izumrla, ne treba je štititi, ali bi vrijedilo pokušati reintrodukciju, u Neretvu, Cetinu, Zrmanju i drugdje. IUCN:; 3.1.1; 3.1.2; 4.1.1.1; 4.1.1.2; 4.1.1.3; 6.3; 9.1; 9.3; 9.5; 10.1
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Budući da je regionalno izumrla, ne treba je štititi, ali bi vrijedilo pokušati reintrodukciju, u Neretvu, Cetinu, Zrmanju i drugdje. IUCN zaštitne mjere: 0; 4.1; 4.2; 5.1; 5.2
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Hama je velika riba, naraste do 2 (2,3) m, obično samo 30–100 cm u dužinu i masu do preko 100 kg. Tijelo je izduženo, bočno blago stisnuto, prekriveno ktenoidnim ljuskama, ali na prsima, gubici i ispod očiju ljuske su cikloidne. Obod škržnog pretpoklopca pilasto je nazubljen. Oči su razmjerno malene, njihov promjer stane 5–9 puta u dužinu glave. Na bradi su tri para pora, središnji par je okrugao, a ostali su poput sitnih pukotina. Zubi su u vanjskom nizu veći od ostalih, u gornjoj čeljusti jače razvijeni i razmaknuti, prednji u obliku očnjaka. Stražnji obod repne peraje ima ispupčen rub i malo izdužen gornji vrh, pa sliči slovu S. Leđne peraje su dvije, neposredno jedna do druge, prva je viša i zaobljena, a druga niža i izdužena. Trbušne peraje su pomaknute na prsa, pa stoje ispod prsnih peraja. Prsne peraje su razmjerno kratke i smještene na donjem dijelu prsa. Formula peraja glasi: D1. IX–X, D2. I + 26–29, A. II + 6–8, P. 16–17, V. I + 5 šipčica. Bočna pruga jasno je uočljiva i, prekrivena s 50–55 ljusaka, proteže se sve do kraja repne peraje. Boje je sivosrebrnkaste, po leđima tamnija s više-manje jasnim uskim i iskošenim smeđim prugama. Usna šupljina je žutonarančasta.
  • Staništa
    G. More
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Hama je priobalna, bentopelagijska, oceanodromna, morska i brakična riba. Zadržava se uz dno, ali i u gornjim sloje- vima mora, iznad kontinentske podine na dubinama od 15 do 300 m, ali pretežno u plitkom moru. Potpuno mladi i nezreli primjerci ulaze u estuarije, lagune i donje tokove rijeka, a odrasli žive pretežno u obalnim ili otvorenim vodama, uglavnom uz muljevito dno. Na površini se rijetko pojavljuje. Physic staništa: 11.221–11.224; 11.121; 11.12242; 11.4; 13.24; 21.1; 24.15
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Hama je rasprostranjena u čitavom Sredozemnom moru (osim u Crnom moru) i u istočnom Atlantskom oceanu, od Islanda, južne Norveške i Švedske južnije, sve do Senegala, a moguće i dalje na jug (FAO: 27, 34, 37).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Do naših obala možda će dolutati pokoji primjerak iz južnog Jadrana (područje rijeke Bojane), gdje je nekad bila obična, ali je i ondje posljednjih godina zbog utjecaja čovjeka i onečišćenja postala »jako rijetka« (Joksimović, 2007) i prijeti joj izumiranje.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Sciaenidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, R. (eds.) (2010) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2019). Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2019.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2019). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (12/2019).
    Nijssen, H. (2001)
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    grb, grb pravi, krb, sjenka, sokol, morski orao
  • Strana imena
    Meagre (engleski), maigre commun, aigle (francuski), bocca d’oro (talijanski), Adlerfisch (njemački)
  • Locus typicus
    Sredozemno more, španjolska obala
  • Bibliografija
  • GRUBIšIć, F., 1974. Znakovi osiromašenja Jadrana – posljedica preintenzivnog ribolova. Acta Adriat., 16 (5): 97–117.
    JOKSIMOVIć, A., 2007. Najpoznatije ribe Crnogorskog primorja. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Podgorica, Posebna izdanja (monografije i studije), kniga 58. Odjeljenje prirodnih nauka, knjiga 30, 140 pp.