CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Jadarska kostelina (Costellina turrita) (PREMA: KUŠČER, 1933)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

jadarska kostelina

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001074

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Slapnik, R. (2009): Costellina turrita Kuščer, 1933 (HRCP001074). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1074. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Rajko Slapnik
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Cijelo se izvorišno područje rijeke Jadro nalazi u neposrednoj blizini grada Splita, te je prisutna izrazita urbanizacija i opasnost od izgradnje pristupnih putova i prometnica (DT 1.1; DT 4.1). Vrelo Jadra crpi se za potrebe vodovoda, tako da su sasvim sigurno izražene promjene režima podzemnih voda zbog hidrotehničkih zahvata odnosno crpljenja pitke vode (DT 7.2). Zbog prisutnih je odlagališta moguće onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama te krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (DT 9.1; DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/podzemnih staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je pratiti status staništa (količinu i kvalitetu vode) (CA 2.1; 5.4) uz menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti te ex-situ pohranu u banku gena (CA 3.4).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je pratiti status staništa (količinu i kvalitetu vode) (CA 2.1; 5.4) uz menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti te ex-situ pohranu u banku gena (CA 3.4).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Kućica je mala, stožasta, visine 3,2 mm i širine 1,5 mm s čvrstom prozirnom stijenkom. Zavojnica ima 6 zavoja koji ras tu jednoliko. Zavoji su jako ispupčeni i razdvojeni dubokim šavom. Embrionalni zavoj je gladak, na trećem počinje rebrasta skulptura koja je u početku i na kraju jedva primjetna. Ušće joj je koso postavljeno, a usni je rub savijen. Na gornjoj je strani ušća rub raširen i pritisnut unazad te čini mali sinus. Obitava na stijenkama špiljskih vodenih staništa, gdje struže detritus.
  • Staništa
    H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije i grada Splita. Utvrđena je samo u izvoru kod ulaza u cementaru u dolini Jadra kod Splita (Kuščer, 1933; Bole i Velkovrh, 1986, Radja, 2001).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije i grada Splita. Utvrđena je samo u izvoru kod ulaza u cementaru u dolini Jadra kod Splita (Kuščer, 1933; Bole i Velkovrh, 1986, Radja, 2001).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Gastropoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Littorinimorpha
  • Porodica
    Moitessieriidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Jadro costeline
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Bole, J. & Velkovrh, F., 1986: Mollusca from continental subterranean aquatic habitats – u: Botosaneanu, L.: Stygofauna mundi. Leiden, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 177–208.
    Kuščer, L., 1933: Prispevek k poznavanju podzemnih gastropodov Dalmacije in Hercegovine. Prir. istr. kr. Jug., 18: 59–67.
    Rađa, T., 2001: Mollusca Gastropoda. In: Gottstein-Matocec, S., (ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franicevic, M., Jalzic, B., Kerovec, M., Kletecki, E., Kralj, J., Kruzic, P., Kucinic, M., Kuhta, M., Matocec, N., Ozimec. R., Rađa, T., Stamol, V., Ternej, I., Tvrtkovic, N., 2001: Croatia. In: Juberthie, C. & V. Decu (ur.) Enciclopaedia Biospeologica. III. Société de Biospéologie, 2247–2248.