CRVENI POPIS
NatragTounjska haufenija (Hauffenia tovunica) (FOTO: R. OZIMEC I R. SLAPNIK)
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
tounjska haufenija
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001092
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Slapnik, R. (2009): Hauffenia tovunica Radoman, 1978 (HRCP001092). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1092. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Rajko Slapnik
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
3.2 Rudnici i kamenolomi, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Špilja Tounjčica fizički je ugrožena zbog miniranja i širenja kamenoloma u Tounju koji se nalazi u neposrednoj blizini izvora i iznad podzemnog toka Tounjčice (DT 3.2). Prisutan je i štetni utjecaj ceste i pruge koje prelaze preko jedinog nalazišta u Hrvatskoj (DT 4.1). Tounjčica špilja je speleološki objekt vrlo često posjećivan bez ikakvog nadzora, u kojem se često ilegalno sakuplja špiljska fauna (DT 5.1). Važna je ugroza promjena režima podzemnih voda nakon provedenih hidrotehničkih zahvata te crpljenja pitke vode (DT 7.2). Prisutno je i onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama (DT 9.1), ponajprije izljevom kanalizacijskih voda naselja kraj Oštarija te raznim onečišćivačima (derivati nafte, ulja, otpadna voda) iz kamenoloma kraj Tounja, smještenog neposredno uz jedino nalazište, špilju Tounjčicu. (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 3.4 Ex-situ očuvanje, 5.1. Legislativa, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Tounjčicu špilju potrebno je zaštiti kao biološki spomenik prirode, odnosno priključiti preventivno zaštićenoj Špilji u kamenolomu Tounj, koja je zaštićena 2008. godine na površini od 136,45 ha (CA 1.1). Špilju Tounjčicu potrebno je sanirati i zaštititi izgradnjom kanalizacijskog sustava te onemogućiti daljnja zagađenja (CA 2.1; 2.3), odnosno treba poboljšati provedbu i nadzor mjera i uvjeta zaštite prirode uvrštenih u prostorne planove Tounja i Karlovačke županije, uz unošenje vrste i njenih staništa u vodoprivrednu osnovu te posebnu zaštitu voda slijevnog područja rijeke Zagorske Mrežnice (CA 5.1; 5.2; 5.4). Treba uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode, te populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (3.4). - Potrebna istraživanja
3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Treba uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode, te populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (3.4).
- Biologija vrste
- Opis
Sitni pužić glatke kućice valvatoidnog do planorboidnog oblika, visoke do 1,68 mm i široke do 2 mm. Ušće je skoro okruglo, a usni rub je čvrst. Pupak je otvoren, širok i veoma dubok. Poklopac nije sasvim ravan, a unutrašnji dio ima nastavak. Obitava na stijenkama špiljskih vodenih staništa, gdje struže detritus. - Staništa
H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Ne zna se obitava li vrsta u špiljskim tekućicama ili stajaćicama, pa tako nije poznato ni mikrostanište: brzaci, endogene i egzogene rijeke, jezera, kamenice, lokve. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Karlovačke županije i grada Ogulina. Utvrđen je samo za jedan lokalitet, špilju Tounjčicu kod Tounja (Radoman, 1978, 1983; Bole i Velkovrh, 1986; Radja, 2001) iz koje je opisano ukupno pet špiljskih svojti (Bedek i sur., 2006). - Nacionalna rasprostranjenost
Stenoendem Hrvatske, Karlovačke županije i grada Ogulina. Utvrđen je samo za jedan lokalitet, špilju Tounjčicu kod Tounja (Radoman, 1978, 1983; Bole i Velkovrh, 1986; Radja, 2001) iz koje je opisano ukupno pet špiljskih svojti (Bedek i sur., 2006).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Gastropoda - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Littorinimorpha - Porodica
Hydrobiidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Tounj haufene - Locus typicus
Špilja Tounjčica
- Bibliografija
-
Bole, J. & Velkovrh, F., 1986: Mollusca from continental subterranean aquatic habitats – u: Botosaneanu, L.: Stygofauna mundi. Leiden, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 177–208.
Radoman, P., 1978: Neue Vertreter der gruppe Hydrobioidea von der Balkanhalbinsel. Arch. Moll., 109 (1/3), 27–44.
Rađa, T., 2001: Mollusca Gastropoda. In: Gottstein-Matocec, S., (ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franicevic, M., Jalzic, B., Kerovec, M., Kletecki, E., Kralj, J., Kruzic, P., Kucinic, M., Kuhta, M., Matocec, N., Ozimec. R., Rađa, T., Stamol, V., Ternej, I., Tvrtkovic, N., 2001: Croatia. In: Juberthie, C. & V. Decu (ur.) Enciclopaedia Biospeologica. III. Société de Biospéologie, 2247–2248.