CRVENI POPIS
NatragHercegovački mikroharon (Microcharon hercegovinensis) (FOTO: S. GOTTSTEIN)
hercegovački mikroharon
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001106
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Gottstein, S., Bedek, J. (2009): Microcharon hercegovinensis Karaman, 1959 (HRCP001106). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1106. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Sanja Gottstein Matočec
Jana Bedek
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Za jedino poznato nalazište, špiljski sustav Vilina špilja-Ombla izvor, predviđaju se opsežni hidrotehnički zahvati zbog izgradnje hidroelektrane. Moguće je tada potpuno uništenje jedinog poznatog lokaliteta ili bitna ugroza staništa (DT 7.2), pri čemu postoji opasnost od izgradnje pristupnih putova i prometnica (DT 4.1). Zbog opsežnih tehničkih zahvata unutar objekta ugrožen je opstanak populacije, izražen kroz bitno smanjenje ili bitnu izmjenu ekoloških čimbenika u staništu. Opsežnim je hidrotehničkim zahvatima na području Popovog polja, slijevnom području sustava, došlo do smanjenja protoka podzemnih voda (DT 7.2). Nalazišta su ugrožena sanitarnim otpadnim vodama koja u sustav dolaze iz Hercegovine (Gacko i Popovo polje) rijekom Trebišnjicom (DT 9.1) te onečišćenjem podzemnih voda krutim i tekućim komunalnim otpadom (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava zbog promjene razine i protoka podzemnih voda, promjene razine vode u nadzemnim vodotocima (S 1.1., 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je obavezno spriječiti gradnju hidroelektrane i ostale neprikladne gospodarske djelatnosti u cijelom izvorišnom području rijeke Omble, a posebice u špiljskom sustavu Vilina špilja – Ombla izvor koji treba zaštititi kao biološki spomenik prirode (CA 1.1), uz menadžment sustava i praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode (CA 2.1). Treba uspostaviti menadžment vrste kroz praćenje stanja populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti. Edukativnim i promotivnim programima valja podići svijest o ugroženosti vrste, stoga je potrebno postaviti edukativno-informativnu tablu kod jedinog nalazišta u Hrvatskoj, uvesti u sustave osnovnog obrazovanja obvezatne programe o važnim i ugroženim zavičajnim svojtama i načinima njihove zaštite (CA 4.1), u jedinicama uprave i nevladinim udrugama organizirati tečajeve i radionice o zaštiti svojte (CA 4.2) te u državnim, privatnim i lokalnim medijima informirati o potrebi i načinima zaštite svojte (CA 4.3). Treba provoditi zakonsku regulativu o ilegalnim posjetima i divljem odlaganju otpada s visokim kaznama (CA 5.4). - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Slijepa sitna vodenbabura potpuno bijele boje bez pigmenta, ukupne dužine tijela do 1,8 mm. Zadak (pleotelzon) mužjaka gotovo je jednako dug koliko i širok. Drugo je ticalo (pleotelson) prilično dugo s kraćim postranim bičem, na drugom je članku drška s dvije bodlje. Bazni članak (simpodit) bazalno je proširen a vršno jako sužen. Prva začana nožica (pleopod) mužjaka izrazito je uska, druga je proširena i na vrhu gotovo šiljata (S. Karaman, 1959). Biologija vrste nije poznata. - Staništa
H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa, H.3.2.1.1. Freatička zona - Obrazloženje (staništa i ekologija)
- - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Stenoendem južnodinarske biogeografske regije, BiH i Hrvatske. Do sada je zabilježena u špiljama i izvorima Hercegovine na području Bileće i Trebišnjice, a u Hrvatskoj je utvrđena samo na jednom lokalitetu, u sustavu Vilina špilja – Ombla izvor kod Mokošice na području grada Dubrovnika (S. Karaman, 1959). - Nacionalna rasprostranjenost
Stenoendem južnodinarske biogeografske regije, BiH i Hrvatske. Do sada je zabilježena u špiljama i izvorima Hercegovine na području Bileće i Trebišnjice, a u Hrvatskoj je utvrđena samo na jednom lokalitetu, u sustavu Vilina špilja – Ombla izvor kod Mokošice na području grada Dubrovnika (S. Karaman, 1959).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Malacostraca - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Isopoda - Porodica
Lepidocharontidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Karaman, S. (1959) Über eine neue Microcharon-art (Crust., Isopoda) aus dem Karstgebiete der Herzegowina. Acta Zoologica Academiae Scientarum Hungaricae 4 (3/4): 333-338.
Schotte, M.; Kensley, B. F.; Shilling, S. (1995 onwards). World list of Marine, Freshwater and Terrestrial Crustacea Isopoda. National Museum of Natural History Smithsonian Institution: Washington D.C., USA - no longer online. [website archived on 2018-01-25].
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Herzegovinian microharon - Locus typicus
-
- Bibliografija
- Coineau, N. 1986: Isopoda: Asellota: Janiroidea – u: Botosaneanu, L. (ed.): Stygofauna mundi, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, Leiden, 423–427.