CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

zagonetna velkovrhija

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001133

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Velkovrhia enigmatica Matjasic & Sket, 1971 (HRCP001133). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1133. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Znanje
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    3.2 Rudnici i kamenolomi, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Novijim biospeleološkim istraživanjima populacije zagonetne velkovrhije nisu utvrđene u jedinom nalazištu u Hrvatskoj, kao ni u drugim nalazištima. Špilja Tounjčica fizički je ugrožena zbog miniranja i širenja kamenoloma u Tounju koji se nalazi u neposrednoj blizini izvora i iznad podzemnog toka Tounjčice (DT 3.2). Prisutan je i štetni utjecaj ceste i pruge koje prelaze preko jedinog nalazišta u Hrvatskoj (DT 4.1). Tounjčica špilja je speleološki objekt koji se vrlo često posjećuje bez ikakvog nadzora, te se često ilegalno sakuplja špiljska fauna (DT 6.1; 5.1). Važna je ugroza promjena režima podzemnih voda nakon provedenih hidrotehničkih zahvata, odnosno skretanja toka Zagorske Mrežnice, kad je izvorište rijeke Tounjčice ostalo bez stalnog pritoka većih količina vode, te crpljenja pitke vode (DT 7.2). Prisutno je i onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama (DT 9.1), ponajprije izljevom kanalizacijskih voda naselja kraj Oštarija koje prvi jesenski val visokih voda unese u podzemni sustav, te raznim onečišćivačima (derivati nafte, ulja, otpadna voda) iz kamenoloma kraj Tounja, smještenog neposredno uz jedino nalazište, špilju Tounjčicu. (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 3.4 Ex-situ očuvanje, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Tounjčicu špilju potrebno je zaštiti kao biološki spomenik prirode, odnosno priključiti preventivno zaštićenoj Špilji u kamenolomu Tounj, koja je 2008. godine zaštićena na površini od 136,45 ha (CA 1.1). Špilju Tounjčicu potrebno je sanirati i zaštititi izgradnjom kanalizacijskog sustava (CA 2.1; 2.3) te onemogućiti daljnja zagađenja, odnosno treba poboljšati provedbu i nadzor mjera i uvjeta zaštite prirode uvrštenih u prostorne planove Tounja i Karlovačke županije, uz unošenje vrste i njenih staništa u vodoprivrednu osnovu, uz posebnu zaštitu voda slijevnog područja rijeke Zagorske Mrežnice (CA 5.2; 5.4). Treba uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode, te populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Potrebna istraživanja
    3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Treba uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode, te populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Zagonetna velkovrhija građena je od stolona koji su prirasli za kamenu podlogu i dugi su do 15 mm, a iz njih na svakih 2–5 mm izrastaju pojedina stabla polipa duga do 1,7 mm. Polipi mliječnobijele boje završavaju s okruglastim hidrantom (kapitul) na kojem je usni stožac (manubrium) i vijenac s 5–10 vitkih lovki (tentakulum), dugačkih 0,6 mm. Na lovkama se nalaze dvije vrste žarnica (Kuštor, 1977). Zagonetna velkovrhija je predator koji se hrani sitnim vodenim planktonskim organizmima. Razmnožava se gonoforima koji se razvijaju na stablima polipa, najviše u razdoblju od siječnja do ožujka, a iz njih se razvijaju planariji koji slobodno plivaju(Velikonja, 1994).
  • Staništa
    H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Kolonije zagonetne velkovrhije pričvršćene su za stijene i kamenje podzemnih vodotoka i njihova vertikalna distribucija seže od nekoliko metara dubine do površine vode (Velikonja, 1994). Za vrijeme ekstremnih ljetnih suša, kolonije mogu ostati i opstati i izvan vode, ali u vrlo vlažnim uvjetima (Matjašič i Sket, 1971).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Reliktni zadružni slatkovodni leptolid zagonetna velkovrhija endem je Dinarida, do sada poznat sa svega nekoliko špiljskih nalazišta u crnomorskom i jadranskom slijevu, na području sjevernodinarske i južnodinarske biogeografske regije (Matjašič i Sket, 1971; Velikonja, 1986). Zagonetna velkovrhija opisana je iz Rakovog kanala Planinske špilje u Sloveniji, gdje je do sada nađena samo u dva navrata koji nisu ponovljeni u novije doba (usmeno priopćenje S. Polak i P. Trontelj). Naknadno je nađena u Tounjčici špilji, jedinom nalazištu na području Hrvatske, te u špilji Vjetrenici na području Popovog polja u Bosni i Hercegovini (Velikonja, 1986; Clausen i Salvini-Plawen, 1986). Vrlo je vjerojatno da obitava i u Špilji u kamenolomu Tounj, koja čini sustav s Tounjčicom.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Naknadno je nađena u Tounjčici špilji, jedinom nalazištu na području Hrvatske, te u špilji Vjetrenici na području Popovog polja u Bosni i Hercegovini (Velikonja, 1986; Clausen i Salvini-Plawen, 1986). Vrlo je vjerojatno da obitava i u Špilji u kamenolomu Tounj, koja čini sustav s Tounjčicom.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Hydrozoa
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Anthoathecata
  • Porodica
    Bougainvilliidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Matjasic, J. & B. Sket, 1971. Jamski hidroid s slovenskaga krasa. A cave hydroid from Slovene karst. Biol. Vestnik 19 : 139-145.
    Schuchert, P. (2007). The European athecate hydroids and their medusae (Hydrozoa, Cnidaria): Filifera part 2. Revue suisse de Zoologie. 114: 195-396.
    Vervoort, W.; Schuchert, P. & van der Land, J. (2000-2007). as a contribution to UNESCO-IOC Register of Marine Organisms.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Enigmatic velkovrhia
  • Locus typicus
    Planinska špilja
  • Bibliografija
  • Clausen, C. & Salvini-Plawen, L., 1986: Cnidaria – u: Botosaneanu, L. (ed.), Stygofauna mundi, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, Leiden, 33–42.
    Kuštor, V., 1977: Ožigalke sladkovodnega jamskega hidroida Velkovrhia enigmatica in njeni sistematski pomen. Biol. Vestn, 25 (1), 51–54.
    Matjašič, J. i Sket, B., 1971: Jamski hidroid s Slovenskega krasa. Biološki Vestnik, 19, 139–145.
    Velikonja, M., 1986: Contribution to the knowledge of the biology of the yugoslav endemic cave hydroid Velkovrhia enigmatica Matjasic & Sket, Proc. 9th Int. Speleol. Congr., 123–125.
    Velikonja, M., 1994: Hydrozoa – u: Enciklopaedia Biospeologica, 1, 39, Moulis