CRVENI POPIS
Natrag
Hvarska ilirska babura (Alpioniscus kratochvili) (FOTO: H. BILANDŽIJA)
hvarska ilirska babura
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001136
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Bedek, J. (2009): Alpioniscus kratochvili (Frankenberger, 1938) (HRCP001136). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1136. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Jana Bedek
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 6.3 Rad i druge aktivnosti, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Tipski je lokalitet, Markova špilja na Pelegrinu, važno areheološko nalazište, međutim iskopavanjima su špiljska staništa gotovo potpuno uništena (DT 6.3), a postoji velika mogućnost urbanizacije rta Pelegrina (DT 1.1; DT 1.3). Prisutno je nekontrolirano širenje i razvoj okolnih mjesta, pri čemu se vrlo često građevinski otpad odlaže u speleološke objekte (DT 9.1). Razvoj turizma i rekreativnih sadržaja koji mogu rezultirati ilegalnim posjetima i neprimjerenim uređenjima speleoloških objekata (DT 6.1; 1.3). Podzemlje otoka ugroženo je nepostojanjem kanalizacijskog sustava, te speleološki objekti vrlo često služe umjesto septičkih jama za direktan odvod kanalizacije (DT 9.1). Problem su za podzemlje vrlo često i divlji deponiji koji se nerijetko nalaze u speleološkim objektima (DT 9.4). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Budući da su staništa hvarske ilirske babure u tipskom lokalitetu arheološkim iskapanjima gotovo potpuno uništena, nužno je spasiti ostala nalazišta. Potrebno je ukloniti sve divlje deponije, izgraditi kanalizacijski sustav te onemogućiti daljnja zagađenja podzemnih voda (CA 2.3), pratiti kvalitetu staništa (CA 2.1) i statusa populacije (procjena gustoće) te istražiti moguću širu rasprostranjenost. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je pratiti kvalitetu staništa (CA 2.1) i statusa populacije (procjena gustoće) te istražiti moguću širu rasprostranjenost.
- Biologija vrste
- Opis
Posve bezbojna i slijepa, 4,5–6 mm duga babura. Tjelesno pokrilje (tegument) nema posebnih izbočenja. Bič antene građen je od deset jedva primjetnih članaka. Od srodnih vrsta primarno se razlikuje po sekundarnim spolnim oznakama kod mužjaka. Postrane krpe (epimere) na zatku nisu razvijene, a začani privjesci (uropodi) strše iza tijela (Frankenberger, 1938). - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Podzemna kopnena staništa, preferira vlažna područja i područja s većom količinom detritusa. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Pripadnik srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije i otoka Hvara. Do sada je utvrđena na pet lokaliteta: u Markovoj špilji na Pelegrinu, što je njezin tipski lokalitet, Grčkoj špilji kod grada Hvara, Grapčevoj špilji kod Jelse, Propod jami kod grada Hvara i Špilji pod Kapelu kod grada Hvara (Frankenberger 1938; Strouhal, 1939; Ubick i Ozimec, 2005), ali je vjerojatno šire rasprostranjena na otoku Hvaru. - Nacionalna rasprostranjenost
Stenoendem Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije i otoka Hvara. Do sada je utvrđena na pet lokaliteta: u Markovoj špilji na Pelegrinu, što je njezin tipski lokalitet, Grčkoj špilji kod grada Hvara, Grapčevoj špilji kod Jelse, Propod jami kod grada Hvara i Špilji pod Kapelu kod grada Hvara (Frankenberger 1938; Strouhal, 1939; Ubick i Ozimec, 2005), ali je vjerojatno šire rasprostranjena na otoku Hvaru.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Malacostraca - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Isopoda - Porodica
Trichoniscidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Bedek, J.; Taiti, S.; Gottstein, S. (2011). Catalogue and atlas of cave-dwelling terrestrial isopods (Crustacea: Oniscidea) from Croatia. Natura Croatica. 20, 236-354.
Schmalfuss, H. (2003). World catalog of terrestrial isopods (Isopoda: Oniscidea). Stuttgarter Beiträge zur Naturkunde. Serie A, 654: 1-341.
Schotte, M.; Kensley, B. F.; Shilling, S. (1995 onwards). World list of Marine, Freshwater and Terrestrial Crustacea Isopoda. National Museum of Natural History Smithsonian Institution: Washington D.C., USA - no longer online. [website archived on 2018-01-25].
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Hvar Illyrian woodlouse - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Frankenberger, Z., 1938: Sur les genres Illyrionethes Verh. et Aegonethes, g. n. (Isopodes). Archives de Zoologie expérimentale et générale, 80, 25–37.
Strouhal, H., 1939a: Landasseln aus Balkanhöhlen, in der Sammlung Biospeleologica Balcanica. 5. Mitteilung: Illyrionethes Verh. Und Aegonethes FrankenB. Mitteilungen über Höhlen- und Karstforschung, 1939, 114–131.
Ubick, D. & Ozimec, R., 2005: On the harvestman genus Lola Kratochvil (Opiliones, Laniatores). Nat. Croat., 14 (3), 161–174.