CRVENI POPIS
NatragKordunska kuglašica (Monolistra caeca meridionalis) (FOTO: R. OZIMEC)
kordunska kuglašica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001156
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Gottstein, S., Bedek, J. (2009): Monolistra caeca meridionalis Deeleman-Reinhold, 1971 (HRCP001156). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1156. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Sanja Gottstein Matočec
Jana Bedek
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Znanje - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.2 Industrijske i vojne otpadne tekućine, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Promjena vodnog režima Korane i Slunjčice, a time i razine podzemnih voda zbog niza hidrotehničkih zahvata, uključivo i isušivanje krških polja (DT 7.2). Onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama, pesticidima, umjetnim gnojivima, uljima i drugim naftnim derivatima od procjednih voda s cesta i autoputa te zbog incidentnih situacija na brzim prometnicama (DT 9.1), industrijskim otpadnim vodama, naročito iz kemijske industrije te naftnim derivatima i različitim toksičnim tvarima iz industrije (DT 9.2), kao i krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava zbog promjene razine i protoka podzemnih voda, promjene razine vode u nadzemnim vodotocima i isušivanja ponornih zona (S 1.1., 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je održavati prirodni režim protoka vode u Korani i Slunjčici tijekom cijele godine te održavati prirodni režim plavljenja u malim krškim poljima i održavati ponorne zone hidrološki aktivnima (CA 1.2). Intenzivnije treba pratiti kvalitetu nadzemnih i podzemnih voda, protok i razinu podzemnih i nadzemnih voda (CA 2.1). Restaurirati povremene i stalne tekućice na krškim poljima, restaurirati prirodno plavljenje i hidrološki aktivirati ponornu zonu te spriječiti daljnje snižavanje razine podzemnih voda cijelog slijevnog područja (CA 2.3). Uspostaviti menadžment vrste kroz praćenje stanja populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz praćenje stanja populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
- Biologija vrste
- Opis
Slijepa i bezbojna kuglašica dužine 11–12,3 mm. Razlikuje se od tipične podvrste po obliku začanih nastavaka (uropoda) mužjaka koji su uži. Obitava na dnu podzemnih voda i ispod kamenja gdje se hrani ponaj- prije mrtvom organskom tvari, ali i bakterijama i gljivama koje se na njoj razvijaju. - Staništa
H.1.1. Kopnena kraška špiljska staništa - Obrazloženje (staništa i ekologija)
A.2.1.1. stalni i povremeni izvori slatke vode (izvori uz veće riječne tokove). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske i Karlovačke županije. Rasprostranjena je na području Korduna, a do sada su poznata nalazišta: špilja Crna pećina u mjestu Nova Kršlja (Rakovica), Špilja kod Tržića (Primišlje, Slunj) oda- kle je opisana te Špilja Jezero kod mjesta Siča (Barilović) (Deeleman- Reinhold, 1971; Sket, 1986). - Nacionalna rasprostranjenost
Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske i Karlovačke županije. Rasprostranjena je na području Korduna, a do sada su poznata nalazišta: špilja Crna pećina u mjestu Nova Kršlja (Rakovica), Špilja kod Tržića (Primišlje, Slunj) oda- kle je opisana te Špilja Jezero kod mjesta Siča (Barilović) (Deeleman- Reinhold, 1971; Sket, 1986).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Malacostraca - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Isopoda - Porodica
Sphaeromatidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Deeleman-Reinhold, C. L. (1971). Deux Monolistrini nouveaux (Crustacea, Isopoda) des eaux souterraines de Croatie. International Journal of Speleology. 3-3.
Schotte, M.; Kensley, B. F.; Shilling, S. (1995 onwards). World list of Marine, Freshwater and Terrestrial Crustacea Isopoda. National Museum of Natural History Smithsonian Institution: Washington D.C., USA - no longer online. [website archived on 2018-01-25].
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Kordun cave pill-bug - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Deelman_Reinhold, C. L., 1971: Deux Monolistrini nouveaux (Crusta- cea, Isopoda) des eaux souterrains de Croatie. Int. J. Speleol. 3 (3–4), 205–213
Sket, B., 1986: Isopoda: Sphaeromatidae - u: Botosaneanu, L. (ur.): Stygo- fauna Mundi, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 423–427.