CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Kordunska kuglašica (Monolistra caeca meridionalis) (FOTO: R. OZIMEC)

kordunska kuglašica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001156

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene

  • 2004 - (NT -)

    • Citat
    Gottstein, S., Bedek, J. (2009): Monolistra caeca meridionalis Deeleman-Reinhold, 1971 (HRCP001156). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1156. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Sanja Gottstein Matočec
      Jana Bedek
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.2 Industrijske i vojne otpadne tekućine, 9.4 Smeće i kruti otpad
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Direktne prijetnje (DT): Promjena vodnog režima Korane i Slunjčice, a time i razine podzemnih voda zbog niza hidrotehničkih zahvata, uključivo i isušivanje krških polja (DT 7.2). Onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama, pesticidima, umjetnim gnojivima, uljima i drugim naftnim derivatima od procjednih voda s cesta i autoputa te zbog incidentnih situacija na brzim prometnicama (DT 9.1), industrijskim otpadnim vodama, naročito iz kemijske industrije te naftnim derivatima i različitim toksičnim tvarima iz industrije (DT 9.2), kao i krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava zbog promjene razine i protoka podzemnih voda, promjene razine vode u nadzemnim vodotocima i isušivanja ponornih zona (S 1.1., 1.2).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Potrebno je održavati prirodni režim protoka vode u Korani i Slunjčici tijekom cijele godine te održavati prirodni režim plavljenja u malim krškim poljima i održavati ponorne zone hidrološki aktivnima (CA 1.2). Intenzivnije treba pratiti kvalitetu nadzemnih i podzemnih voda, protok i razinu podzemnih i nadzemnih voda (CA 2.1). Restaurirati povremene i stalne tekućice na krškim poljima, restaurirati prirodno plavljenje i hidrološki aktivirati ponornu zonu te spriječiti daljnje snižavanje razine podzemnih voda cijelog slijevnog područja (CA 2.3). Uspostaviti menadžment vrste kroz praćenje stanja populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz praćenje stanja populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
    • Biologija vrste
    • Opis
      Slijepa i bezbojna kuglašica dužine 11–12,3 mm. Razlikuje se od tipične podvrste po obliku začanih nastavaka (uropoda) mužjaka koji su uži. Obitava na dnu podzemnih voda i ispod kamenja gdje se hrani ponaj- prije mrtvom organskom tvari, ali i bakterijama i gljivama koje se na njoj razvijaju.
    • Staništa
      H.1.1. Kopnena kraška špiljska staništa
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      A.2.1.1. stalni i povremeni izvori slatke vode (izvori uz veće riječne tokove).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske i Karlovačke županije. Rasprostranjena je na području Korduna, a do sada su poznata nalazišta: špilja Crna pećina u mjestu Nova Kršlja (Rakovica), Špilja kod Tržića (Primišlje, Slunj) oda- kle je opisana te Špilja Jezero kod mjesta Siča (Barilović) (Deeleman- Reinhold, 1971; Sket, 1986).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske i Karlovačke županije. Rasprostranjena je na području Korduna, a do sada su poznata nalazišta: špilja Crna pećina u mjestu Nova Kršlja (Rakovica), Špilja kod Tržića (Primišlje, Slunj) oda- kle je opisana te Špilja Jezero kod mjesta Siča (Barilović) (Deeleman- Reinhold, 1971; Sket, 1986).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Malacostraca
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Isopoda
    • Porodica
      Sphaeromatidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Deeleman-Reinhold, C. L. (1971). Deux Monolistrini nouveaux (Crustacea, Isopoda) des eaux souterraines de Croatie. International Journal of Speleology. 3-3.
      Schotte, M.; Kensley, B. F.; Shilling, S. (1995 onwards). World list of Marine, Freshwater and Terrestrial Crustacea Isopoda. National Museum of Natural History Smithsonian Institution: Washington D.C., USA - no longer online. [website archived on 2018-01-25].
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Kordun cave pill-bug
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • Deelman_Reinhold, C. L., 1971: Deux Monolistrini nouveaux (Crusta- cea, Isopoda) des eaux souterrains de Croatie. Int. J. Speleol. 3 (3–4), 205–213
      Sket, B., 1986: Isopoda: Sphaeromatidae - u: Botosaneanu, L. (ur.): Stygo- fauna Mundi, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 423–427.