CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Plitvički veleštipavac (Neobisium speluncarium) (FOTO: R. OZIMEC)

plitvički veleštipavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001162

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Neobisium speluncarium (Beier, 1928) (HRCP001162). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1162. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Plitvički veleštipavac je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što ga zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom. Oba poznata nalazišta nalaze se na najužem području NP Plitvička jezera. Tipski je lokalitet, Šupljara špilja, uređen kao turistički speleološki objekt, odnosno kroz špilju prolazi turistička staza kojom jezera obilaze brojni posjetitelji bez stručnog nadzora, uz bacanje otpada u špiljska staništa (DT 1.3; 6.1; 9.4). Drugo je nalazište, Jama kraj ceste u Plitvičkom klancu, devastirano deponijem otpada, pa je populacija plitvičkog veleštipavaca ugrožena (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima oborina, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je osigurati provedbu uvjeta i mjere zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu špilje Šupljare (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4), uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa (CA 2.1) i populacija.
  • Potrebna istraživanja
    3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa (CA 2.1) i populacija.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Relativno manja vrsta, tijelo je dugo 3 mm, bez pigmenta, crvenkaste boje glavopršnjaka (cephalothorax) i čeljusnih nožica (pedipalp), bogato obraslo dlačicama (chetae), s izduženim osjetilnim dlakama (trichobotria). Oči na glavopršnjaku normalno su razvijene. Karakteristične čeljusne nožice dugačke su do 4,5 mm, imaju iznimno vitku ruku s vrlo dugačkim prstima. Plitvički veleštipavac obitava ispod kamenja i u pukotinama kopnenih špiljskih staništa odakle izlazi u lov na plijen. Grabežljivac je koji se hrani skokunima (Colembolla) i kopnenim jednakonožnim rakovima (Isopoda terrestria), ali i paucima (Araneae), grinjama (Acari) i drugim beskralješnjacima.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Obitava ispod kamenja i u pukotinama kopnenih špiljskih staništa.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Plitvički veleštipavac pripada sjevernodinarskoj biogeografskoj regiji i stenoendem je Hrvatske, Senjsko-ličke županije Like i Nacionalnog parka Plitvička jezera. Vrlo je dugo bio poznat isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Špilje Šupljare uz jezero Kaluđerovac na području NP Plitvička jezera, odakle je opisan na temelju neodraslog primjerka sakupljenog još davne 1895. godine (Beier, 1928; Bedek i sur., 2006). Unatoč naknadno provedenim biospeleološkim istraživanjima šireg područja NP Plitvička jezera, vrsta nije nađena, te je opravdano posumnjano da je izumrla (Ozimec, 2005.). Točno 100 godina nakon nalaza vrste, polovinom 2005. godine, nađen je sljedeći juvenilni primjerak u Jami kraj ceste u Plitvičkom klancu (leg. i det. R. Ozimec), pri istraživanju u sklopu projekta Karst Ecosystem Conservation Project (KEC) te 2009. u jami kod Vrhovina (leg. i det. R. Ozimec).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Plitvički veleštipavac pripada sjevernodinarskoj biogeografskoj regiji i stenoendem je Hrvatske, Senjsko-ličke županije Like i Nacionalnog parka Plitvička jezera. Vrlo je dugo bio poznat isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Špilje Šupljare uz jezero Kaluđerovac na području NP Plitvička jezera, odakle je opisan na temelju neodraslog primjerka sakupljenog još davne 1895. godine (Beier, 1928; Bedek i sur., 2006). Unatoč naknadno provedenim biospeleološkim istraživanjima šireg područja NP Plitvička jezera, vrsta nije nađena, te je opravdano posumnjano da je izumrla (Ozimec, 2005.). Točno 100 godina nakon nalaza vrste, polovinom 2005. godine, nađen je sljedeći juvenilni primjerak u Jami kraj ceste u Plitvičkom klancu (leg. i det. R. Ozimec), pri istraživanju u sklopu projekta Karst Ecosystem Conservation Project (KEC) te 2009. u jami kod Vrhovina (leg. i det. R. Ozimec).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Arachnida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pseudoscorpiones
  • Porodica
    Neobisiidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Plitvice neobisid
  • Locus typicus
    špilja Šupljara
  • Bibliografija
  • Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
    Beier, M.,1928: Die Pseudoskorpione des Wiener NaturhistorischenMuseums I. Hemictenodactyli. Ann. Naturhist. Mus. Wien, 42, 285–314.
    Ozimec, R., 2005a: Fauna i ekologija lažištipavaca (Pseudoscorpiones) Hrvatske, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, 1–308.