CRVENI POPIS
NatragKaštelanski sljepušac (Niphargus castellanus) (FOTO: S. GOTTSTEIN)
kaštelanski sljepušac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001163
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Gottstein, S. (2009): Niphargus castellanus S.Karaman, 1960 (HRCP001163). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1163. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Sanja Gottstein Matočec
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 3.2 Rudnici i kamenolomi, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.2 Industrijske i vojne otpadne tekućine, 9.4 Smeće i kruti otpad, 9.5 Onečišćivači nošeni zrakom - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Širenje i razvoj okolnih mjesta, osobito na južnim padinama Kozjaka (DT 1.1); negativni utjecaj miniranja od kamenoloma iznad Basta na južnim padinama Biokova. Ugrožen je izgradnjom pristupnih cesta, zbog potencijalne izgradnje tunela kroz Biokovo (DT 3.2); negativni utjecaj zbog izgradnje pristupnih cesta (DT 4.1); kaptiranje izvora na Kozjaku i Biokovu, prekomjerno crpljenje vode (DT 7.2); onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama, slijevnim vodama s ceste zbog mogućih incidentih situacija na cestama (DT 9.1); onečišćenje podzemnih voda industrijskim ispustima (DT 9.2); onečišćenje podzemnih voda krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (DT 9.4); onečišćenje zraka zbog blizine velikog urbanog središta (Split) i sekundarno onečišćenje tla i pod- zemnih voda (DT 9.5). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/pod- zemnih staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te požara; kemijsko narušavanje sustava zbog onečišćenja iz različitih izvora (S 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena svojta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je pratiti protok i kvalitetu vode na izvorima, uz ograničenje mogućnosti korištenja kao izvora pitke vode (CA 1.2; 2.1), pratiti status populacija (procjena gustoće) i istražiti moguću širu rasprostranjenost. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je pratiti status populacija (procjena gustoće) i istražiti moguću širu rasprostranjenost.
- Biologija vrste
- Opis
Slijepi i bezbojni rakušac dužine tijela mužjaka 8–18 mm. Zadnji članak tijela (telzon) nosi tri vršna trna na svakom krilu s parom perastih dlaka. Prva i druga epimera je zaobljena, a treća blago šiljata. Daktilusi pereiopoda III-VII s dva do tri trna. Drugi gnatopod nosi 9–10 grupa dlaka na dlanu. - Staništa
A.2.1.1. Izvori, H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa - Obrazloženje (staništa i ekologija)
- - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Pripadnik srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije. Vrsta je do sada poznata s povremenih izvora južnih obronaka masiva Kozjaka (izvor Ričevica, Kaštel Stafilić; izvor Blace, Kaštel Stari) i južnih obronaka masiva Biokova (izvorište Smokvine kod Basta, izvor Bukva u Gornjim Brelima). - Nacionalna rasprostranjenost
Pripadnik srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije. Vrsta je do sada poznata s povremenih izvora južnih obronaka masiva Kozjaka (izvor Ričevica, Kaštel Stafilić; izvor Blace, Kaštel Stari) i južnih obronaka masiva Biokova (izvorište Smokvine kod Basta, izvor Bukva u Gornjim Brelima).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Malacostraca - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Amphipoda - Porodica
Niphargidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Kaštela eyeless shrimp - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -