CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Pretnerov slijepušac (Niphargus pretneri) (FOTO: S. GOTTSTEIN)

Pretnerov sljepušac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001165

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Gottstein, S. (2009): Niphargus pretneri Sket, 1959 (HRCP001165). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1165. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Sanja Gottstein Matočec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad, 9.6 Prekomjerna energija
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Tipsko je nalazište, Gornja Cerovačka špilja, turistički uređeno te je zbog opsežnih tehničkih zahvata u objektu i turističkoga korištenja ugrožen opstanak populacije, izražen kroz zagrijavanje špiljskih staništa, smanjenje relativne vlažnosti, pojačanu osvijetljenost, povećanje koncentracije ugljikova dioksida odlaganja otpada (DT 1.3; 9.4; 9.6), a prisutne su daljnje promjene podzemnog ekosustava zbog preuređivanja špilje (DT 7.3). Onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama zbog turističke namjene objekta (DT 9.1) te krutim otpadom zbog turističkih posjeta špilji (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava i staništa zbog preuređivanja špilje u turističke svrhe, promjene režima podzemnih voda i oborina te požara (S 1.2). Nenamjerno ubijanje primjeraka zbog aktivnosti u špiljama (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena svojta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Cerovačke špilje su zaštićene kao geomorfološki spomenik prirode od 1961. godine i njima upravlja Javna ustanova Park prirode Velebit (Zwicker i sur., 2008).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Treba osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu Gornje Cerovačke špilje (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (DT 5.4). Potrebno je pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti, uz praćenje statusa populacija (procjena gustoće) i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti, uz praćenje statusa populacija (procjena gustoće) i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Slijepi i bezbojni rakušac malog, vitkog tijela, ukupne dužine mužjaka 9,6 mm. Pipalo prve donje čeljusti s 5–7 dlaka, jednozubi trnovi na vanjskom segmentu prve donje čeljusti, unutrašnji segment s 2–3 dlake. Prsti na gnatopodima s mnogobrojnim dlakama s leđne strane. Unutrašnja grana prvog uropoda vrlo je malo produžena, a treći je uropod jako diferenciran. Završni dio tijela (telzon) samo na vrhu nosi po tri trna. Pretnerov sljepušac se hrani procjeđivanjem fino partikulirane organske tvari.
  • Staništa
    H.1.3.2.2. Kamenice
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Jezerca vode cjednice u špilji) u procjednoj (nesaturiranoj) krškoj zoni.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske i Velebita. Vrsta je poznata iz Gornje Cerovačke špilje kod Gračaca odakle je opisana te špilje Jatare na platou između Velike i Male Paklenice, na području Nacionalnog parka Paklenica i Parka prirode Velebit.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske i Velebita. Vrsta je poznata iz Gornje Cerovačke špilje kod Gračaca odakle je opisana te špilje Jatare na platou između Velike i Male Paklenice, na području Nacionalnog parka Paklenica i Parka prirode Velebit.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Malacostraca
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Amphipoda
  • Porodica
    Niphargidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Fišer, C.; Sket, B.; Turjak, M.; Trontelj, P. (2009). Public online databases as a tool of collaborative taxonomy: a case study on subterranean amphipods. Zootaxa. 2095: 47–56.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Pretner's eyeless shrimp
  • Locus typicus
    gornja Cerovačka špilja
  • Bibliografija
  • Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80