CRVENI POPIS
NatragŠipunski brakični pužić (Saxiurinator sketi) (FOTO: R. OZIMEC i R. SLAPNIK)
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
šipunski brakični pužić
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001170
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
Citat
Slapnik, R. (2009): Saxurinator sketi (Bole, 1960) (HRCP001170). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1170. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Rajko Slapnik
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Znanje - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 9.4 Smeće i kruti otpad, 9.6 Prekomjerna energija - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Na cijelom je području Cavtata, posebice obalnom dijelu na kojem se nalazi Šipun špilja, izražena urbanizacija (DT 1.1). Šipun je turistički uređena špilja, relativno male veličine, kod koje je zbog opsežnih tehničkih zahvata unutar objekta i turističkoga korištenja ugrožen opstanak populacije, izražen kroz zagrijavanje špiljskih staništa, preosvijetljenost, povećanje koncentracije ugljikova dioksida i ostavljanje otpada (DT 1.3; 9.4; 9.6). Problem je i stara i dotrajala instalacija koja se raspada i kemijski onečišćuje špilju. Postoji opasnost od izgradnje prometnice koja se planira u neposrednoj blizini špilje Šipun (DT 4.1). Ilegalno se sakuplja špiljska faune zbog lakog pristupa špilji (DT 5.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa. Obrastanje špiljskog nadsloja i probijanje korijenja višeg bilja u špiljska staništa, posebice izraženo u novije doba, zbog zapuštanja kultivacije nadsloja (S 1.2). Namjerno ili nenamjerno ubijanje primjeraka zbog aktivnosti u špiljama (S 2.1). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05; NN 139/08). Špilja Šipun je zaštićena u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode od 1963. godine i njome upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije (Zwicker i sur., 2008). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je obavezno osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu špilje Šipun (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4), a Špilju kod Obrovca zaštiti sigurnosnim ulaznim vratima (CA 2.1). Budući da je u slučaju špilje Šipun riječ o iznimno osjetljivom špiljskim sustavu s najvećim brojem opisanih svojti u Hrvatskoj (18), potrebno je uspostaviti stalni monitoring špilje posebice količine i kvalitete vode, te populacija. - Potrebna istraživanja
3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Budući da je u slučaju špilje Šipun riječ o iznimno osjetljivom špiljskim sustavu s najvećim brojem opisanih svojti u Hrvatskoj (18), potrebno je uspostaviti stalni monitoring špilje posebice količine i kvalitete vode, te populacija.
- Biologija vrste
- Opis
Vodeni puž vrlo male, vretenaste i prozirne kućice, visoke 2 mm i široke 1,25 mm. Ima 4,5–5,5 malo izbočenih zavoja koji rastu jednoliko, pri čemu je zadnji zavoj na kraju raširen. Stijenka kućice je debela, a radijalne pruge su jedva primjetne i nejednako raspoređene. Između rebara je vrlo sitna spiralna skulptura. Ušće je prošireno i ukošeno. Usni rub ima izvrnuti rub, a pupak je širok i otvoren. Poklopac (operkulum) je ovalan, tanak, s ekscentričnim centrom (nukleus). Trenica (radula), organ za struganje hrane, je uska i duga sa sedam zuba u liniji. Obitava na stijenkama špiljskih brakičnih vodenih staništa, gdje struže detritus. - Staništa
H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi su primjerci nađeni na drvu u špiljskoj brakičnoj vodi. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Pripadnik srednjodinarske i južnodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske i Zadarske županije. Živi samo u podzemnim vodama anhijalinog jezera Šipun špilje kod Cavtata, odakle je opisan, te u Špilji kod Obrovca (Bole, 1960; Bole i Velkovrh, 1986; Radja, 2001; Tvrtković i sur., 2004; Bedek i sur., 2006). - Nacionalna rasprostranjenost
Pripadnik srednjodinarske i južnodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske i Zadarske županije. Živi samo u podzemnim vodama anhijalinog jezera Šipun špilje kod Cavtata, odakle je opisan, te u Špilji kod Obrovca (Bole, 1960; Bole i Velkovrh, 1986; Radja, 2001; Tvrtković i sur., 2004; Bedek i sur., 2006).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Gastropoda - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Littorinimorpha - Porodica
Hydrobiidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Šipun cave water snail - Locus typicus
Šipun špilja
- Bibliografija
-
Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
Bole, J. & Velkovrh, F., 1986: Mollusca from continental subterranean aquatic habitats – u: Botosaneanu, L.: Stygofauna mundi. Leiden, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 177–208.
Rađa, T., 2001: Mollusca Gastropoda. In: Gottstein-Matocec, S., (ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franicevic, M., Jalzic, B., Kerovec, M., Kletecki, E., Kralj, J., Kruzic, P., Kucinic, M., Kuhta, M., Matocec, N., Ozimec. R., Raða, T., Stamol, V., Ternej, I., Tvrtkovic, N., 2001: Croatia. In: Juberthie, C. & V. Decu (ur.) Enciclopaedia Biospeologica. III. Société de Biospéologie, 2247–2248.
Tvrtković, N., Gottstein-Matočec, S., Hamidović, D., Jalžić, B., Kleteč- Ki, E., Kovačić, M., Lattinger-Tvrtković, R., Ozimec, R., Petricioli, D., Sket, B., Velkovrh, F. I Zupančić, P., 2004: Podzemne životinje – u: Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, 75–78.
Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80