CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Trebinjski špiljski kuglaš (Typhlarmadillidium trebinjanum) (FOTO: J. BEDEK)

trebinjski špiljski kuglaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001178

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Bedek, J. (2009): Typhlarmadillidium trebinjanum (Verhoeff, 1900) (HRCP001178). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1178. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jana Bedek
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Dugogodišnjim speleološkim i biospeleološkim istraživanjima otoka Brača i same Ješkalovice jame vrsta na Braču još uvijek nije pronađena te je jedino sigurno nalazište Šipun špilja u Cavtatu. Mnogi su uzroci ugroženosti podzemlja otoka, npr. nekontrolirana urbanizacija, pri čemu se vrlo često speleo- loški objekti koriste za odlaganje građevinskog otpada (DT 1.1; 9.4). Nadalje, podzemlje je ugroženo nepostojanjem kanalizacijskog sustava, te speleološki objekti vrlo često služe umjesto septičkih jama za direktan odvod kanalizacije (DT 9.1). Problem su za podzemlje vrlo često i divlji deponiji koji se nerijetko nalaze u speleološkim objektima (DT 9.4). U Šipun špilji se nalaze ostaci instalacija od turističkog uređenja i otpad koji svojim raspadanjem zagađuju podzemna staništa i iako se špilja trenutačno turistički ne koristi, u planu je njeno turističko preuređenje i korištenje (DT 1.3; 6.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Špilja Šipun je zaštićena u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode od 1963. godine i njome upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije (Zwicker i sur., 2008).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu špilje Šipun (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4). Treba ukloniti sve divlje deponije, Šipun špilju očistiti od otpada i ostataka turističkog uređenja te izgraditi kanalizacijski sustav i onemogućiti daljnja zagađenja podzemnih voda (CA 2.3). Provoditi zakonsku regulativu o ilegalnim posjetima te divljem odlaganju otpada s visokim kaznama (CA 5.4), provesti detaljna istraživanja kako bi se utvrdilo postoji li još uvijek populacija na Braču, pratiti kvalitetu staništa (CA 2.1), pratiti status populacije (procjena gustoće) i istražiti moguću širu rasprostranjenost.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je provesti detaljna istraživanja kako bi se utvrdilo postoji li još uvijek populacija na Braču, pratiti kvalitetu staništa (CA 2.1), pratiti status populacije (procjena gustoće) i istražiti moguću širu rasprostranjenost.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Posve bezbojna i slijepa, 4–6 mm duga babura zdepastog tijela, koja se u opasnosti smota u kuglicu. Bič antene građen je od dva primjetna članka. Tjelesno pokrilje (tegument) nema posebnih izbočenja, samo je prekriven sitnim četinama. Postrane krpe (epimere) na zatku normalno su razvijene na trećem, četvrtom i petom začanom kolutiću, začani privjesci (uropodi) ne strše dalje od tijela. Od srodnih vrsta se razlikuje, među ostalim, po obliku začanih privjesaka (uropoda) (Verhoeff, 1900; Strouhal, 1939c). Biologija vrste slabo je poznata, naj- vjerojatnije se hrani mrtvom organskom tvari te bakterijama i gljivicama koje se na njoj razvijaju. Vjerojatno je slabije ovisna o visokoj relativnoj vlazi zraka od ostalih špiljskih jednakonožnih rakova.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Podzemna kopnena staništa, najvjerojatnije preferira vlažna područja i područja s većom količinom detritusa.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Endem Dinarida, srednje i južnodinarske biogeografske regije, proširen u BiH i Hrvatskoj. Opisan je iz špilje kod Trebinja u istočnoj Hercegovini te je u Hercegovini utvrđen na nekoliko lokaliteta, a u Hrvatskoj je iz literature poznat iz Ješkalovice jame na otoku Braču (Strouhal, 1939). Novijim je istraživanjima HBSD-a utvrđena u Šipun špilji u Cavtatu (Bedek, u tisku).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Endem Dinarida, srednje i južnodinarske biogeografske regije, proširen u BiH i Hrvatskoj. Opisan je iz špilje kod Trebinja u istočnoj Hercegovini te je u Hercegovini utvrđen na nekoliko lokaliteta, a u Hrvatskoj je iz literature poznat iz Ješkalovice jame na otoku Braču (Strouhal, 1939). Novijim je istraživanjima HBSD-a utvrđena u Šipun špilji u Cavtatu (Bedek, u tisku).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Malacostraca
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Isopoda
  • Porodica
    Armadillidiidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Schmalfuss, H. (2003). World catalog of terrestrial isopods (Isopoda: Oniscidea). Stuttgarter Beiträge zur Naturkunde. Serie A, 654: 1-341.
    Schotte, M.; Kensley, B. F.; Shilling, S. (1995 onwards). World list of Marine, Freshwater and Terrestrial Crustacea Isopoda. National Museum of Natural History Smithsonian Institution: Washington D.C., USA - no longer online. [website archived on 2018-01-25].
    Verhoeff, K. W. (1900). Über paläarktische Isopoden (2. Aufsatz). (Zugleich über europäische Höhlenfauna, 4. Aufsatz). Zoologischer Anzeiger. 23: 117-130. Leipzig.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Trebinje cave pillbug
  • Locus typicus
    špilja kod Trebinja
  • Bibliografija
  • Strouhal, H., 1939: Landasseln aus Balkanhöhlen, gesammelt von Prof. Dr. K. Absolon, 7. Mitteilung. Zool. Anz., 126, 68–76.
    Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80