CRVENI POPIS
NatragSchäfernov rakušac (Typlogammarus mrazeki) (FOTO: B. JALŽIĆ)
Schäfernov rakušac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001179
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Gottstein, S. (2009): Typhlogammarus mrazeki (Schäferna, 1907) (HRCP001179). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1179. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Sanja Gottstein Matočec
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Promjene režima pod- zemnih voda zbog raznih hidrotehničkih zahvata (DT 7.2). Onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama (DT 9.1) te krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/podzemnih staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te požara (S 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena svojta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Špilja za Gromačkom vlakom je geomorfološki spomenik prirode od 1986. godine i njome upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim pri- rodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije (Zwicker i sur., 2008). - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Špilja Gromača je objekt osobitih bioloških, estetskih, geomorfoloških i arheoloških vrijednosti, pa bi proglašenje špilje lokalitetom visokog stupnja zaštite kao što je strogi prirodni rezervat pridonijelo i uspješnijoj zaštiti ove vrste (CA 1.1). U slučaju turističkog uređenja i korištenja treba osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu Špilje za Gromačkom vlakom (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4). Potrebno je pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz praćenje statusa populacija (procjena gustoće) i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz praćenje statusa populacija (procjena gustoće) i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
- Biologija vrste
- Opis
Slijepi rakušac izrazito velikog, robusnog i zdepastog tijela dužine do 30 mm. Glava nema čeoni šiljak (rostrum), niti ostatke očiju. Prve antene sežu preko polovice ukupne dužine tijela, a postrani bič sastoji se od 4–5 članaka. Treći je začani nastavak (uropod) kratka, zdepasta oblika. Vrsta je prepoznatljiva po jako velikom šestom članku gnatopoda s gotovo uzdužnim dlanovima. Izraziti je predator, koji se penje po okomitim stijenama kroz tanke slojeve vode koja klizi po njima. - Staništa
H.1.2. Amfibijska kraška špiljska staništa, H.1.2.1. Amfibijska kraška špiljska staništa, H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa, H.1.3.2.2. Kamenice - Obrazloženje (staništa i ekologija)
NKS: H.1.2. Amfibijska kraška špiljska staništa, H.1.2.1. Higropetrik (tanki film vode cjednice na stijenama špilje), H.1.3. slatkovodna kraška špiljska staništa, H.1.3.2.2 špiljske kamenice (jezerca vode cjednice u špilji). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Endem Dinarida, rasprostranjen u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori, od Korduna do jugozapadne Crne Gore, gdje se nalazi Lipska pećina, tipski lokalitet ove vrste (Schäferna, 1906). U Hrvatskoj je nađena na području Korduna, u Lici, Dalmatinskoj zagori te srednjoj i južnoj Dalmaciji, a u BiH u njenom južnom i jugoistočnom dijelu (Karaman G., 1972). - Nacionalna rasprostranjenost
Endem Dinarida, rasprostranjen u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori, od Korduna do jugozapadne Crne Gore, gdje se nalazi Lipska pećina, tipski lokalitet ove vrste (Schäferna, 1906). U Hrvatskoj je nađena na području Korduna, u Lici, Dalmatinskoj zagori te srednjoj i južnoj Dalmaciji, a u BiH u njenom južnom i jugoistočnom dijelu (Karaman G., 1972).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Malacostraca - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Amphipoda - Porodica
Typhlogammaridae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Karaman, G. S. (1988). 167. Contribution to the knowledge of the Amphipoda. The genus Accubogammarus in Yugoslavia with remarks to the genus Typhlogammarus Schäf. (fam. Gammaridae). Poljoprivreda i Sumarstvo. 34(1): 63-77.
Schäferna K. (1906) O novem slepem blesivci Typhlogammarus n. sbg. Vestnik Kralovske Ceske Spolecnosti Nauk, Praha, 26, 1-25.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Schäferna's eyeless shrimp - Locus typicus
Lipska pećina
- Bibliografija
-
Schäferna, K., 1906: O Novém Slepépem Blešivci, Typhlogammarus n.sbg. Vestnik Královské České společnosti nauk, 26, 1–25.
Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80