CRVENI POPIS
NatragSklat sivac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001183
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A2acd)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Squatina squatina (Linnaeus, 1758) (HRCP001183). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1183. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ivan Jardas
Armin Pallaoro
Nedo Vrgoč
Stjepan Jukić-Peladić
Vlado Dadić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
U Jadranu je ugrožen intenzivnim pridnenim ribolovom koćom i parangalom, ali i nekim mrežama stajaćicama, uvijek kao slučajna lovina, a možda još, kao i drugdje, degradacijom ili gubitkom staništa zbog ribolova, onečišćenjem mora i uznemirivanjem. Na preživljavanje dodatno negativno utječe mala gustoća populacije, spor rast i sporo obnavljanje. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
U Jadranu je ugrožen intenzivnim pridnenim ribolovom koćom i parangalom, ali i nekim mrežama stajaćicama, uvijek kao slučajna lovina, a možda još, kao i drugdje, degradacijom ili gubitkom staništa zbog ribolova, onečišćenjem mora i uznemirivanjem. Na preživljavanje dodatno negativno utječe mala gustoća populacije, spor rast i sporo obnavljanje. IUCN uzroci ugroženosti: 1.3.2.2; 3.1.1; 3.1.2; 4.1.1.1; 4.1.1.2; 4.1.1.3; 6.3; 9.2; 9.5; 9.7; 10.1 - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Prednji dio tijela (glava i trup) sklata sivca širok je i splošten, romboidan. Naraste do 2, a moguće i do 2,5 m dužine i mase do 80 kg, Mužjaci su manji od ženka. I u Jadranu su nađeni primjerci do 2 m dužine i mase do 60 kg, ali se obično love znatno manji (oko 5 kg) (Grubišić, 1988). Oči su malene, ovalne, manje od štrcala, smještenih iza njih, a razmak između očiju i štrcala jednak je 1,5 dužini oka. Nosni brčići su jednostavni, čunjasti, a nosni zaklopci ravni ili slabo resasta ruba. [kržnih je pukotina 5 pari i sve se nalaze ispred osnovice prsnih peraja. Prsne peraje su široke, šire od svojih osnovica, sa široko zaobljenim unutrašnjim rubom. Leđne peraje su dvije, malene su, jednake oblikom i veličinom, smještene na stražnjem dijelu tijela, prva počinje točno iza crte koja spaja stražnje vrhove trbušnih peraja. Repna peraja je s dužim trbušnim režnjem. Sredinom leđa i repa obično postoje sitne bodljice, a slične se mogu naći i na gubici i iznad očiju. Zubi su jednaki u obje čeljusti, s visokom osnovicom i poput noža oštrih vrhova. Gornja strana tijela je maslinast-osmeđa, zelenkastosiva do svjetlosiva, s raspršenim bijelim i crnkastim mrljama i točkama. Mladi su po osnovnoj boji svjetlije mrežasto išarani. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Zadržava se na kontinentskoj podini, od obalnog ruba do općenito 250 m dubine, a u Jadranskom moru i do 300 m dubine, ali uglavnom između 50 i 150 m. Dolazi na pjeskovitim i pjeskovito-muljevitim dnima i u livadama morske cvjetnice Posidonia oceanica, kao i na čvrstim dnima. Voli priobalne vode, pa je čest i u plićacima. Ukopava se u meki supstrat dna sve do očiju. Aktivniji je noću kad žustro pliva i izdiže se iznad dna, gdje danju miruje. Physis staništa: 11.222–11.225; 11.34; 11.2411; 11.2412 - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Sklat sivac rasprostranjen je u sjeveroistočnom Atlantskom oceanu, od južne Norveške i [vedske na sjeveru do Kanarskih otoka i Mauritanije na jugu te u čitavom Sredozemnom moru (FAO: 27, 34, 37). Nema ga u Crnom moru. - Nacionalna rasprostranjenost
Danas se u istočnom Jadranu može naći u srednjem i južnom dijelu, ali i na nekim sjevernijim lokalitetima (između otoka Paga, Lošinja i Dugog otoka) (sl. 56).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Elasmobranchii - Podrazred
Elasmobranchii - Nadred
Squalomorphii - Red
Squatiniformes - Porodica
Squatinidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Compagno, Leonard J. V. / Hamlett, William C., ed., 1999: Checklist of Living Elasmobranchs. Sharks, Skates, and Rays: The Biology of Elasmobranch Fishes. 471-498.
Compagno, Leonard J. V., 1984: Sharks of the World: An annotated and illustrated catalogue of shark species known to date. FAO Fisheries Synopsis, no. 125, vol. 4, pt. 1.
Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Hayward, P.J.; Ryland, J.S. (Ed.). (1990). The marine fauna of the British Isles and North-West Europe: 1. Introduction and protozoans to arthropods. Clarendon Press: Oxford, UK. ISBN 0-19-857356-1. 627 pp.
Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
Nijssen, H. (2001)
Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
- Ostala hrvatska imena
sklać, selac, sokol, purićaš, anđeo, skled, sivi sklat; Vinja (1986) navodi za istočnu obalu Jadrana 23 hrvatska pučka naziva. - Strana imena
Angelshark (engleski), ange de mer commun (francuski), squ- adrolino, squadro (talijanski), Meerengel (njemački) - Locus typicus
Europa (»Oceano Europeo«)
- Bibliografija
-
CAPAPÉ, C., QUIGNARD, J.-P ., GUÉLORGET, O., BRADAÏ, M.N., BOUAÏN, A., BEN SOUISSI, J., ZAOUALI, J. i HEMIDA, F., 2004a. Observations on biometrical parameters in elasmobranch species from Maghrebin wat- ers: A survey . Annales, Ser. hist. nat., 14 (1): 1–10.
GRUBIšIć, F., 1988. Ribe, rakovi i školjke Jadrana. ITRO »Naprijed«, Zagreb, 239 pp.