CRVENI POPIS
NatragIstarska velekamenjarka (Eupolybothrus obrovensis) (FOTO: J. BEDEK)
istarska velekamenjarka
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001199
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Ozimec, R., Komerički, A. (2009): Eupolybothrus obrovensis Verhoeff, 1930 (HRCP001199). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1199. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Roman Ozimec
Ana Komerički
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Istarska velekamenjarka je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što ga zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom. Ugrožava je urbanizacija (DT 1.1); razvoj turizma i izgradnja rekreativnih objekata (DT 1.3); opasnost od izgradnje pristupnih putova i prometnica (DT 4.1); sakupljanje špiljske faune (DT 5.1); razvoj rekreativnih sadržaja, ponajprije posjeti špiljama bez stručnog nadzora (DT 6.1); bacanje otpada u špiljska staništa (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
5.1. Legislativa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Utvrđena nalazišta treba zaštititi službenim Prostornim planovima Istarske županije (CA 5.1). Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
- Biologija vrste
- Opis
Tijelo istarske velestrige sastoji se od 15 članaka, ukupne dužine do 20 mm, bez pigmenta, jantarne boje tijela, izrazito izduženih ticala koja dosežu duljinu tijela i izduljenih nogu. Potpuno je slijepa, bez ikakvih ostataka očiju na glavi. Cijelo je tijelo obraslo dugačkim osjetilnim dlakama, a noge jakim trnovima. Istarska velekamenjarka je grabežljivac koji se zahvaljujući svojoj veličini, brzini i agresivnosti hrani praktički svim špiljskim beskralješnjacima. - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Istarska velekamenjarka obitava ispod kamenja i u pukotinama kopnenih špiljskih staništa, ali u potrazi za plijenom penje se i na strop stijenki špilja - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Istarska velekamenjarka pripada fauni sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem je vrlo ograničenog područja Slovenije i Hrvatske, masiva Brkina i Ćićarije, odnosno u Hrvatskoj je nađena u Istarskoj županiji. Istarska velekamenjarka dugo je bila poznata isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, špilje Dimnice kod Markovščine na masivu Brkini u sjevernoj Istri, na području Slovenije. Opisana je na temelju neodraslog mužjaka kojeg je sakupio tršćanski miriapodolog Karl Strasser 1928. godine (Verhoeff, 1930), a redeskripcija vrste obavljena je na osnovi odrasle ženke naknadno nađene u tipskom lokalitetu (Matic i Darbantu, 1968). Za područje Hrvatske utvrđena je tek novijim biospeleološkim istraživanjem u Radota jami na području masiva Ćićarije, na samoj granici sa Slovenijom, a naknadno i u Gnojnici jami kod Muna na Ćićariji. - Nacionalna rasprostranjenost
Istarska velekamenjarka pripada fauni sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem je vrlo ograničenog područja Slovenije i Hrvatske, masiva Brkina i Ćićarije, odnosno u Hrvatskoj je nađena u Istarskoj županiji. Istarska velekamenjarka dugo je bila poznata isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, špilje Dimnice kod Markovščine na masivu Brkini u sjevernoj Istri, na području Slovenije. Opisana je na temelju neodraslog mužjaka kojeg je sakupio tršćanski miriapodolog Karl Strasser 1928. godine (Verhoeff, 1930), a redeskripcija vrste obavljena je na osnovi odrasle ženke naknadno nađene u tipskom lokalitetu (Matic i Darbantu, 1968). Za područje Hrvatske utvrđena je tek novijim biospeleološkim istraživanjem u Radota jami na području masiva Ćićarije, na samoj granici sa Slovenijom, a naknadno i u Gnojnici jami kod Muna na Ćićariji.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Chilopoda - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lithobiomorpha - Porodica
Lithobiidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Istrian giant stone centipede - Locus typicus
špilja Dimnica
- Bibliografija
-
Matic, Z. & Darabantu, C., 1968: Contributions a la connaissance des Chilopodes de Yougoslavie, Razprave SAZU, 11, 201–227.
Verhoeff, K., 1930: Athropoden aus südostalpinen Höhlen, Mitt. Höhl. Karstf., 40–43.