CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Hasova folkija (Folkia haasi) (FOTO: R. OZIMEC)

Hasova folkija

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001200

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Folkia haasi (Reimoser, 1929) (HRCP001200). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1200. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    6.1 Rekreacijske aktivnosti, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Hasova folkija je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj staništa i populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njen opstanak, što je zbog iznimno ograničene rasprostranjenosti i vrlo malih populacija čini vrlo ranjivom vrstom. Hasova folkija poznata je sa samo nekoliko nalazišta, od kojih su špilja Pišurka, Jakasova špilja i špilja Samograd vrlo često posjećivane, korištene i uređivane bez ikakvog nadzora (DT 6.1). Kod Pišurke špilje ulazni je dio zasipavan otpadnim materijalom, a Jakasova špilja je turistički uređena i korištena (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2). Namjerno ili nenamjerno ubijanje primjeraka zbog aktivnosti u špiljama (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Špilju Samograd, Pišurku i Jakasovu špilju treba proglasiti biološkim i geomorfološkim spomenicima prirode (CA 1.1), uz postavljanje zaštitnih vrata u skladu s pravilima struke, dakle uključuje i eventualni popravak vrata postavljenih na ulaz Jakasove špilje (CA 2.1). Treba ukloniti otpad i ostale neprimjerene ostatke ljudske aktivnosti u objektima (CA 2.3). Budući da se se često, iako neslužbeno, koriste za turističke posjete i ilegalno sakupljanje špiljske faune, potrebno je osigurati provedbu zakona i spriječiti ilegalne posjete špiljama (CA 5.4). Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istražiti moguću širu rasprostranjenost.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istražiti moguću širu rasprostranjenost.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Hasova folkija je vrlo veliki špiljski pauk. Dužina tijela doseže 10 mm, širina prosome više od 3,5 mm, a dužina nogu gotovo 20 mm (Kratochvil, 1970). Prosoma je bez pigmenta, narančaste boje kao i čeljusne nožice (pedipalpi), a kod starijih primjeraka može biti tamnijecrvenkasta. Potpuno je slijepa, bez ikakvih ostataka očiju na prosomi. Opistosoma je bijeložućkaste boje i bogato obrasla dlačicama (chetae), s trbušne strane sa sklerotiziranim trahejama. Noge su bogato obrasle trnovima (spina). Hasova folkija je grabežljivac koji se hrani skokunima (Colembolla), dvorepcima (Diplura), kopnenim jednakonošcima (Isopoda terrestria), špiljskim paucima i grinjama (Acari) te drugim beskralješnjacima. Ne plete mrežu, već plijen nalazi pretraživanjem staništa.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Najčešće na tlu pod kamenjem.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Hasova folkija pripada fauni južnodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije te južnodalmatinskih otoka Korčule i Lastova. Opisana je iz špilje Pišurke kod grada Korčule na istoimenom otoku, na osnovi jednog mužjaka (Reimoser, 1929; Kratochvil, 1934; Bedek i sur, 2006). Kasnije je utvrđeno još nekoliko nalazišta na otoku Korčuli. Na osnovi sakupljenih ženki iz Jakasove špilje kod Žrnova na otoku Korčuli češki je arahnolog Josef Kratochvil opisao zasebnu podvrstu rasočku folkiju (Folkia haasi rasoka) (Kratochvil, 1970), ali je već sam posumnjao u taksonomski status ove podvrste (Kratochvil, 1978), koja je kasnije poistovjećena s tipskom vrstom (Deeleman-Reinhold, 1993). Hasova folkija utvrđena je za nekoliko speleoloških objekata na otoku Korčuli, ali višekratnim naknadnim istraživanjem tipskog nalazišta, kao i drugih špilja na otoku Korčuli, nije ponovljen nalaz mužjaka (Deeleman-Reinhold, 1993; Ozimec, 2004). Ipak, nedavno je odrasli mužjak nađen u Jami pod Velji vrh na otoku Lastovu (leg. i det. R. Ozimec).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Hasova folkija pripada fauni južnodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije te južnodalmatinskih otoka Korčule i Lastova. Opisana je iz špilje Pišurke kod grada Korčule na istoimenom otoku, na osnovi jednog mužjaka (Reimoser, 1929; Kratochvil, 1934; Bedek i sur, 2006). Kasnije je utvrđeno još nekoliko nalazišta na otoku Korčuli. Na osnovi sakupljenih ženki iz Jakasove špilje kod Žrnova na otoku Korčuli češki je arahnolog Josef Kratochvil opisao zasebnu podvrstu rasočku folkiju (Folkia haasi rasoka) (Kratochvil, 1970), ali je već sam posumnjao u taksonomski status ove podvrste (Kratochvil, 1978), koja je kasnije poistovjećena s tipskom vrstom (Deeleman-Reinhold, 1993). Hasova folkija utvrđena je za nekoliko speleoloških objekata na otoku Korčuli, ali višekratnim naknadnim istraživanjem tipskog nalazišta, kao i drugih špilja na otoku Korčuli, nije ponovljen nalaz mužjaka (Deeleman-Reinhold, 1993; Ozimec, 2004). Ipak, nedavno je odrasli mužjak nađen u Jami pod Velji vrh na otoku Lastovu (leg. i det. R. Ozimec).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    undefined
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Araneae
  • Porodica
    Dysderidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Haas folkia
  • Locus typicus
    špilja Pišurka
  • Bibliografija
  • Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
    Deeleman-Reinhold, C. L., 1993: The genus Rhode and the harpacteine genera Stalagtia, Folkia, Minotauria and Kaemis (Araneae, Dysderidae) of Yugoslavia and Crete, with remarks on the genus Harpactea. Rev. Arachn., 10 (6), 105–135.
    Kratochvil, J., 1934: Liste generale des Araignees cavernicoles en Yougo- slavie. Prir. Raz., 2 (4), 165–226.
    Kratochvil, J., 1970: Cavernicole Dysderidae. Acta Sc. Nat. Brno, 4 (4),1–62.
    Kratochvil, J., 1978: Araignees cavernicoles des iles dalmates. Acta Sc. Nat. Brno, 12 (4), 1–59.
    Ozimec, R., 2004c: Špilja Samograd kod Račišća i njen živi svijet. Godišnjak grada Korčule, 9, 299–314.
    Reimoser, E., 1929: Eine neue Höhlenspinnen aus Dalmatien. Senck. biol., 11 (4), 235–237.