CRVENI POPIS
NatragBiokovska međustalita (Mesostalita comottii) (FOTO: R. OZIMEC)
biokovska međustalita
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001211
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Ozimec, R. (2009): Mesostalita comottii (Gasparo, 1999) (HRCP001211). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1211. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Roman Ozimec
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
6.1 Rekreacijske aktivnosti - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Biokovska međustalita je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj staništa i populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njen opstanak, što je zbog iznimno ograničene rasprostranjenosti i malih populacija čini vrlo ranjivom vrstom. Špilje se posjećuju bez stručnog nadzora, a jedino je poznato nalazište najposjećenija špilja Biokova za koju je predviđeno turističko uređenje i korištenje (DT 6.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je popraviti postavljena zaštitna ulazna vrata kraj kojih se može ući u špilju (CA 2.1). Pri turističkom korištenju treba osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu špilje Tučepska Vilenjača (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4). Treba uspostaviti menadžment kroz monitoring za praćenje statusa staništa te populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz pronalazak i opis mužjaka. - Potrebna istraživanja
1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Treba uspostaviti menadžment kroz monitoring za praćenje statusa staništa te populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz pronalazak i opis mužjaka.
- Biologija vrste
- Opis
Pauk biokovska međustalita je manjih dimenzija tijela u odnosu na srodne vrste šesterookaca, dužine do 3 mm, širine do 1 mm i dužine nogu do 5 mm (Gasparo, 1999). Prosoma je bez pigmenta, narančaste boje kao i čeljusne nožice (pedipalpi), a opistosoma je bijeložućkaste boje i bogato obrasla dlačicama (chetae). Noge su slabo obrasle trnovima (spina). Potpuno je slijepa, bez ikakvih ostataka očiju na prosomi. Biokovska međustalita je grabežljivac koji se hrani skokunima (Colembolla), dvorepcima (Diplura) i kopnenim jednakonošcima (Isopoda terrestria), ali vjerojatno i grinjama (Acari) i drugim sitnim i juvenilnim beskralješnjacima. - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
- - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Biokovska međustalita pripada fauni srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije te Parka prirode i planine Biokovo. Poznata je isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, špilje Tučepska Vilenjača kod Tučepa nedaleko od Makarske, gdje je isključivo u zamke do sada uhvaćeno devet ženki (Gasparo, 1999; Bedek i sur., 2006). Recentnim istraživanjem tipskog lokaliteta, kao i cijelog masiva Biokova, nije nađeno drugo stanište, odnosno daljnji primjerci. - Nacionalna rasprostranjenost
Biokovska međustalita pripada fauni srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije te Parka prirode i planine Biokovo. Poznata je isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, špilje Tučepska Vilenjača kod Tučepa nedaleko od Makarske, gdje je isključivo u zamke do sada uhvaćeno devet ženki (Gasparo, 1999; Bedek i sur., 2006). Recentnim istraživanjem tipskog lokaliteta, kao i cijelog masiva Biokova, nije nađeno drugo stanište, odnosno daljnji primjerci.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
undefined - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Araneae - Porodica
Dysderidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Biokovo mesostalita - Locus typicus
Tučepska vilenjača
- Bibliografija
-
Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
Gasparo, F., 1999: Stalita comottii n. sp., un nuovo ragno cavernicolo della Dalmazia centrale (Araneae, Dysderidae), Att. Mem. Com. Grott. E. Boegan, 36 (1998), 17–25.