CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Hvarski sljepušac (Niphargus hvarensis) (FOTO: R. OZIMEC)

hvarski sljepušac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001224

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4)

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Gottstein, S. (2009): Niphargus hvarensis S.Karaman, 1952 (HRCP001224). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1224. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Sanja Gottstein Matočec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.2 Industrijske i vojne otpadne tekućine, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Intenzivna gradnja uz obalu mora i betonizacija obala, izgradnje marina, lukobrana i dr. (DT 1.1). Negativni utjecaj gospodarskog razvoja i industrijalizacije većih gradova priobalnog dijela južne Dalmacije uz zatrpavanje i/ili oštećivanje špilja tijekom građevinskih radova (DT 1.2). Masovni razvoj turizma i rekreativnih sadržaja uz obalu mora, što najčešće uzrokuje potpuno uništenje špilja zbog odlaganja otpada u anhijaline špilje; korištenje špilje u dopunske turističke sadržaje bez kontrole i stručnog vodstva (DT 1.3). Kaptiranja izvora i prekomjerno crpljenje vode s izvora i bunara (DT 7.2). Onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama i industrijskim ispustima (DT 9.1: 9.2) te korištenje špilja kao odlagališta otpada, kao i onečišćenje podzemnih voda krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te požara; kemijsko narušavanje sustava zbog onečišćenja iz različitih izvora (S 1.2). Sprečavanje dotoka slatke vode, što dovodi do izolacije staništa i njegove funkcionalne degradacije (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena svojta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je pratiti protok i kvalitetu vode na izvorima uz ograničenje korištenja kao izvora pitke vode, proglasiti neke špilje posebno zaštićenim podzemnim sustavima/staništima (biospeleološki rezervati) (CA 1.1, 1.2), pratiti fizikalno-kemijska obilježja i kvalitetu vode u anhijalinim špiljama u vidu dugoročnog monitoringa (CA 2.1), organizirati akcije čišćenja anhijalinih špilja i jama od raznih vrsta komunalnog i građevinskog otpada, ukloniti betonske konstrukcije i spriječiti betoniranja obala, kao i kaptiranje ili bilo kakvo drugo korištenje vode s manjih izvora pitke vode, osobito u blizini anhijalinih špilja i jama (CA 2.3). Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Slijepi i bezbojni rakušac dužine mužjaka do 17 mm. Od drugih sličnih rakušaca razlikuje se serijom morfoloških osobina: građom epimera, dlakavosti gnatopoda i pleonita, građom i trnovitosti pereiopoda, građom i trnovitosti telzona te granama uropoda. Hvarski sljepušac se hrani raspadnutom organskom tvari.
  • Staništa
    A.2.1.1. Izvori, H.1.3.2.2. Kamenice, H.3.2.1.1. Freatička zona
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    H.1.3.2.2 špiljske kamenice (jezerca vode cjednice u špilji) u procjednoj (nesaturiranoj) krškoj zoni; H.3.2.1.1. freatička zona – intersticijske podzemne vode u kršu, bunari (slatka i blago slana voda); A.2.1.1. stalni i povremeni izvori slatke vode.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik srednjodinarske i južnodinarske biogeografske regije, endem Hrvatske. Vrsta je rasprostranjena u priobalnom dijelu i na južnim padinama južne Dalmacije, uključujući i otoke Hvar, Mljet i Vis.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik srednjodinarske i južnodinarske biogeografske regije, endem Hrvatske. Vrsta je rasprostranjena u priobalnom dijelu i na južnim padinama južne Dalmacije, uključujući i otoke Hvar, Mljet i Vis.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Malacostraca
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Amphipoda
  • Porodica
    Niphargidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karaman, S. (1952). Niphargus hvarensis n. sp. iz podzemnih voda ostrva Hvara. Prirodoslovna istraživanja, Academia Scientiarum et Artium Slavorum Meridionalium. 25(1): 39-44.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Hvar eyeless shrimp
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -