CRVENI POPIS
NatragMljetski sljepušac (Niphargus miljeticus) (FOTO: R. OZIMEC)
mljetski sljepušac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001225
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Gottstein, S. (2009): Niphargus miljeticus Straskraba, 1959 (HRCP001225). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1225. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Sanja Gottstein Matočec
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Znanje - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.3 Turistička i rekreacijska područja, 5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 6.3 Rad i druge aktivnosti, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Korištenje špilja za dopunske turističke sadržaje bez kontrole i stručnog vodstva (DT 1.3; 6.1). Prekomjerno i nestručno sakupljanje životinja u kolekcionarske i znanstvene svrhe (DT 5.4), uz smanjenje populacije zbog prekomjernog sakupljanja jedinki (DT 6.3). Onečišćenje podzemnih voda krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/staništa zbog smanjenja količine procjednih voda (S 1.2). Direktno uništenje vrste zbog nekontroliranog i nestručnog sakupljanja, promjene uvjeta i onečišćenje staništa (S 2.1). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je špilju Ostaševicu, zajedno s Movricom, proglasiti geomorfološkim i biološkim spomenikom prirode te zaštititi špilje postavljanjem sigurnosnih ulaznih vrata (CA 1.1; 2.1). Treba pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz praćenje statusa populacija (procjena gustoće) i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Treba pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz praćenje statusa populacija (procjena gustoće) i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
- Biologija vrste
- Opis
Slijepi i bezbojni rakušac velikog, robusnog tijela, dužine mužjaka oko 20 mm, a ženki do 22 mm. Na vanjskom su rubu daktilusa prve hvataljke (gnatopod) dlake u snopu po tri; stražnji rub drugoga gnatopoda sa 16 grupa dlaka; omjer je dužine četvrte i pete koksalne ploče 3:2; unutrašnji je segment prve donje čeljusti s pet dlaka, a pipalo donje čeljusti sa 7–8 dlaka; unutrašnja je grana prvog uropoda mužjaka za ¼ duža od vanjske grane; druga i treća epimera su pravokutna oblika, s dva do tri trna na donjem rubu svakog od njih. Mljetski sljepušac se hrani raspadnutom organskom tvari. - Staništa
H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa, H.1.3.2.2. Kamenice - Obrazloženje (staništa i ekologija)
H.1.3.2.2 špiljske kamenice (jezerca vode cjednice u špilji) u procjednoj (nesaturiranoj) krškoj zoni. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Pripadnik južnodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka Mljeta. Mljetski sljepušac poznat je samo iz špilje Ostaševice na otoku Mljetu. Zbog slabe istraženosti špilja i jama otoka Mljeta i drugih otoka južne Dalmacije postoji mogućnost pronalaska novih lokaliteta. - Nacionalna rasprostranjenost
Pripadnik južnodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka Mljeta. Mljetski sljepušac poznat je samo iz špilje Ostaševice na otoku Mljetu. Zbog slabe istraženosti špilja i jama otoka Mljeta i drugih otoka južne Dalmacije postoji mogućnost pronalaska novih lokaliteta.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Malacostraca - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Amphipoda - Porodica
Niphargidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Straškraba, M. (1959). Zur systematischen Stellung des Niphargus (Crustacea Amphipoda) von der Insel Miljet im Adriatichen Meer. Mitteilungen aus dem Zoologischen Museum in Berlin. 35: 305-316.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Meleda eyeless shrimp - Locus typicus
špilja Ostaševica
- Bibliografija
- -