CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Modrulj

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001275

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A2c)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Prionace glauca (Linnaeus, 1758) (HRCP001275). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1275. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    U Jadranskom moru nije toliko ugrožen ciljanim (ako je uopće) koliko slučajnim ulovom plutajućim parangalom i različitim okružujućim mrežama plivaricama, a ne treba zanemariti ni pomanjkanje hrane zbog prelovljenosti živih bogatstava mora. Na širem planu ugrožen je lovom radi hrane, trgovine i drugih potreba (kultura, znanost i sl.). Njegovoj ugroženosti pridonose i neki biološko-ekološki čimbenici, kao kasno spolno sazrijevanje, sporo obnavljanje (relativno malen broj mladunaca po okotu), zatim relativno mala gustoća populacije, rastuća ljudska aktivnost na moru i posljedice koje iz toga proizlaze (onečišćenje mora, uznemirivanje)
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Jadranskom moru nije toliko ugrožen ciljanim (ako je uopće) koliko slučajnim ulovom plutajućim parangalom i različitim okružujućim mrežama plivaricama, a ne treba zanemariti ni pomanjkanje hrane zbog prelovljenosti živih bogatstava mora. Na širem planu ugrožen je lovom radi hrane, trgovine i drugih potreba (kultura, znanost i sl.). Njegovoj ugroženosti pridonose i neki biološko-ekološki čimbenici, kao kasno spolno sazrijevanje, sporo obnavljanje (relativno malen broj mladunaca po okotu), zatim relativno mala gustoća populacije, rastuća ljudska aktivnost na moru i posljedice koje iz toga proizlaze (onečišćenje mora, uznemirivanje)
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1. Upravljanje vrstom, 3.1.2. Upravljanje trgovinom, 4.1. Službeno obrazovanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    U Jadranu nije rijedak, a da bi se sadašnje stanje zadržalo trebalo bi zabraniti lov kad ženke kote mlade, a slučajno ulovljene primjerke puštati na slobodu kad je god to moguće. Za to je potrebno dolično obrazovanje i podizanje razine svijesti o potrebi zaštite morskih pasa općenito. Za donošenje i nekih drugih mjera zaštite bilo bi korisno bolje poznavanje njegove brojnosti i rasprostranjenosti, biologije, ekologije, stanja staništa i sl., pa bi tomu trebalo usmjeriti istraživanja.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Osnovna morfološka obilježja modrulja su dugo i vitko tijelo, dugačka čunjasta gubica s koso položenim nosnim otvorima, dugačke i uske prsne peraje, čija je dužina veća od dužine glave, i boja tijela: tamnoplava leđa, svjetloplavi bokovi s oštrim ograničenjem prema bijelom trbuhu. Oči su velike i okrugle. škržne pukotine (5 pari) su kratke, škržni lukovi s bradavičastim škržnim nastavcima, 5., a obično i 4. škržne pukotine nalaze se iznad ili iza početka prsnih peraja. Leđne peraje su dvije, prva je niska sa zaobljenim vrhom, nešto je bliža trbušnim nego prsnim perajama, a druga je manja i stoji nasuprot podrepne peraje koja joj je veličinom i oblikom slična. Zubi su dugački, pilasto nazubljeni, gornji iskošeni, a donji uspravni. Repna peraja je izrazito nejednakokrišćana s dugačkim trbušnim i završnim režnjem. Naraste najviše do 3,8 m dužine, a prema nekim izvorima i više (4,8–6,5 m?), i mase nešto iznad 200 kg. U Jadranskom moru lovljeni su primjerci duži od 3 m i mase od 120 kg. Modrulj je izrazito migratorna vrsta. U sjevernom dijelu Atlantskog oceana poduzima transoceanske migracije u smjeru kazaljke na satu, u skladu sa sustavom morskih struja. Aktivniji je u sumrak i noću. Obično se zadržava u velikim skupinama radi hranjenja s organizmima koji se zadržavaju u plovama (npr. »sitna plava riba«) ili strvinom. Populacija je jasno odijeljena po starosti, spolu i reproduktivnim fazama: juvenilni, predadultni i skotne ženke obično se zadržavaju na različitim područjima, a adultne ženke i mužjaci samo se nakratko sastaju radi parenja. Razmnožavanje je viviparno s placentom od žumanjčane vrećice. Razdoblje skotnosti traje 9 do 12 mjeseci, a koćenje mladih događa se u proljeće i ljeto u plićem moru. Broj mladunaca po okotu varira od svega 4 do 135, najčešće između 15 i 30, što ovisi o veličini ženka.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Modrulj je oceanska i pelagijska vrsta koja se zadržava od površine do 350 m dubine, u tropskim morima obično i dublje. Uglavnom dolazi na otvorenom moru iznad vanjskog ruba kontinentske podine. Do obale, i to uglavnom oko oceanskih otoka i tamo gdje je kontinentska podina uska, zalazi rijetko, samo noću. Najdraže su mu razmjerno hladne vode, od 7–16 °C, ali podnosi i vode do 21 i više °C. ; Physis staništa: 11.111; 11.124; 11.12242; 11.123; 11.121
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pas modrulj je lijep primjer cirkumglobalne raširenosti. Nalazimo ga u širokom pojasu od tropskih do umjereno hladnih mora i vjerojatno je najšire rasprostranjen morski pas (FAO: 21, 27, 31, 34, 37, 41, 47, 51, 57, 61, 67, 71, 77, 81, 87). U istočnom dijelu Atlantskog oceana suvislo je rasprostranjen od Norveške do juga Afrike te u čitavom Sredozemnom moru. Nema ga u Crnom moru.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Jadranskom moru najčešća je vrsta velikih pelagijskih morskih pasa (Jardas i Soldo, 2000). ^ešće se nalazi u srednjem i južnom Jadranu (sl. 75).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Elasmobranchii
  • Podrazred
    Elasmobranchii
  • Nadred
    Galeomorphii
  • Red
    Carcharhiniformes
  • Porodica
    Carcharhinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Branstetter, Steven / Collette, Bruce B., and Grace Klein-MacPhee, eds., 2002: Requiem Sharks: Family Carcharhinidae. Bigelow and Schroeder's Fishes of the Gulf of Maine, Third Edition. 38-45.
    Claro, Rodolfo, Kenyon C. Lindeman, and Lynne R. Parenti, 2001: null. Ecology of the Marine Fishes of Cuba. 253.
    Compagno, Leonard J. V. / Hamlett, William C., ed., 1999: Checklist of Living Elasmobranchs. Sharks, Skates, and Rays: The Biology of Elasmobranch Fishes. 471-498.
    Compagno, Leonard J. V., 1984: Sharks of the World: An annotated and illustrated catalogue of shark species known to date. FAO Fisheries Synopsis, no. 125, vol. 4, pt. 2.
    Compagno, Leonard J. V., 1988: null. Sharks of the Order Carcharhiniformes. xxii + 486.
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Fowler 1941, Mann 1954, Compagno 1984b, McCosker & Humann 1997, Reyes & Hüne 2012.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
    Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
    McEachran, J. D. (2009). Fishes (Vertebrata: Pisces) of the Gulf of Mexico, Pp. 1223–1316 in: Felder, D.L. and D.K. Camp (eds.), Gulf of Mexico–Origins, Waters, and Biota. Biodiversity. Texas A&M Press, College Station, Texas.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Nelson, Joseph S., Edwin J. Crossman, H. Espinosa-Pérez, L. T. Findley, C. R. Gilbert, et al., eds., 2004: Common and scientific names of fishes from the United States, Canada, and Mexico, Sixth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 29. ix + 386.
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1980: A List of Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fourth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 12. 174.
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fifth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 20. 183.
    Scott, W.B.; Scott, M.G. (1988). Atlantic fishes of Canada. Canadian Bulletin of Fisheries and Aquatic Sciences. No. 219. 731 pp.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    pas modrulj, pas modrac, pas modrak, modri kučak, zupka
  • Strana imena
    Blue Shark (engleski), peau bleue (francuski), verdesca, verdone (talijanski), Blauhai (njemački).
  • Locus typicus
    Europa
  • Bibliografija
  • · SOLDO, A. I JARDAS, I., 2000. Large sharks in the eastern Adriatic. Proc. 4th Europ. Elasm. Assoc. Meet., Livorno (Italy), 2000, Vacchi, M., La Mesa, G., Serena, F. I Séret, B., eds., ICRAM, ARPAT & SFI, 2002, 142–155.