CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Kostelj

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001296

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Squalus acanthias Linnaeus, 1758 (HRCP001296). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1296. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Kostelj je uglavnom ugrožen intenzivnim ribolovom pridnenom koćom i parangalima kao ciljana vrsta, dok se nekim drugim alatima, osobito mrežama stajaćicama, ulovi rijetko (slučajna lovina). Ugrožen je i degradacijom staništa zbog ribolova, a ugroženosti dodatno pridonose i neki unutrašnji čimbenici svojstveni toj vrsti: spor rast, mala reproduktivna moć i sporo obnavljanje populacije
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Kostelj je uglavnom ugrožen intenzivnim ribolovom pridnenom koćom i parangalima kao ciljana vrsta, dok se nekim drugim alatima, osobito mrežama stajaćicama, ulovi rijetko (slučajna lovina). Ugrožen je i degradacijom staništa zbog ribolova, a ugroženosti dodatno pridonose i neki unutrašnji čimbenici svojstveni toj vrsti: spor rast, mala reproduktivna moć i sporo obnavljanje populacije
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Sadašnje stanje populacije ove vrste zahtijeva mjere smanjenja ribolovnog napora onih alata kojima se vrsta pretežno izlovljava. Pozitivni učinci mogu se očekivati i od restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova (prvenstveno u područjima za koja se smatra ili zna da su mrjestilišta i rastilišta ove vrste), ali i vremenske zabrane ribolova u vrijeme reprodukcije. Kako znatan broj jedinka ostane živ i nakon ulova, vraćanje nedoraslih primjeraka (do barem 66 cm) u more i podizanje svijesti ribara o potrebi zaštite ugroženih vrsta također bi poboljšalo trenutačno stanje populacije. Da bi se mogle predložiti posebne zaštitne mjere, trebalo bi pojačati znanstvena istraživanja usmjerena na potanje opisivanje biološko-ekoloških svojstava vrste i recentnog stanja populacije
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo je izduženo, vretenasto i vitko, dužine općenito do 1,6 m ili čak više (2 m), koju postižu mužjaci, a ženke narastu do 1,2 m dužine i mase općenito do 9 kg. U Jadranskom moru uglavnom između 78 cm i 1,20 m, a najviše narastu do iznad 117 cm dužine i mase od 6,8 kg (Grubišić, 1959; @upanović, 1961a; Županović i Jardas, 1989; Pallaoro et al., 2005). Gubica je trokutasta, uska i dosta dugačka, dužina predusnog prostora zauzima približno 1,2–1,3 širine usnog otvora, a predočni prostor manji je od dviju dužina oka. Oči se nalaze na sredini prostora između vrha gubice i prve škržne pukotine. Nosni otvori bliže su vrhu gubice nego ustima, nosni zaklopci su maleni. Na prednjem dijelu leđnih peraja nalazi se snažna bodlja, koja je uvijek niža od peraje. Prva leđna peraja počinje iza ili ispred stražnjeg slobodnog vrha prsnih peraja. Podrepne peraje nema. Repna peraja je nejednakokrišćana, zauzima oko 1/5 ukupne dužine tijela. Zubi su niski, jednaki u obje čeljusti, s jako bočno iskošenim vrhom, gotovo ležeći. Odozgo je pepeljastosiv s rijetko razasutim bijelim pjegama, trbuh je bijel, a stražnji su obodi prsnih, trbušnih i repne peraje bjelkasti. S. acanthias je ovoviviparna vrsta. U Sredozemnom moru spolno sazrijeva najvjerojatnije između 76 i 88 cm dužine. Pretpostavlja se da doživi 75 do više od 100 godina, pa je s obzirom na dužinu koju postiže očito da raste vrlo sporo i to nešto brže u masu nego u dužinu (b > 3; Pallaoro et al., 2005). S obzirom na različita područja, vrijeme skotnosti traje 18–24 mjeseca, broj mladunaca po okotu varira od svega jednog do 32, što ovisi o veličini i dobi ženke, a mladunci postižu dužine između 18 i 33 cm. Pari se zimi, a ženke kote mlade zimi, u proljeće i ljeto. Poznat je kao jako migratorna vrsta, u Atlantskom oceanu su mu migracije duge do 1600 km, a u Tihom oceanu čak do 6500 km. Grupira se s obzirom na dužinu (dob), spol i faze spolne zrelosti
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Demerzalna je vrsta. Boravi na kontinentskoj i otočnoj podini te gornjem dijelu slaza od nekoliko do više od 900 (1460) m dubine, na različitim dnima. U oceanskim vodama dolazi u pelagijalu, u hladnijim vodama od površine do 200 m dubine. U Jadranskom moru se također nalazi na različitim dnima, ali očito voli muljevita dna, i na dubinama od 10 do 400 m, a iznimno i dublje (950 m), ali se uglavnom zadržava između 50 i 200 m (Karlovac, 1976; Jardas, 1984; Županović i Jardas, 1989). Nalažen je u vodama temperature od 7 do 17 °C ; Physis staništa: 11.222–11.225; 11.2411; 11.2412; 11.251; 11.121; 11.12242; 11.123; 11.211; 11.221
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Široko je rasprostranjen u gotovo svim morima, osim u tropima i blizu polova, pa pripada skupini najšire rasprostranjenih morskih pasa (FAO: 21, 27, 31, 34, 37, 41, 47, 57, 61, 67, 71?, 77, 81, 87). U istočnom Atlantskom oceanu dolazi od Murmanska (Barentsovo more) i Islanda do Kanarskih otoka i zapadne Sahare te uz južnoafričku obalu. U Sredozemnom moru rasprostranjen je posvuda, pa i u Crnom moru
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Jadranskom moru bilježen je nekoć gotovo bez iznimke u istočnoj polovini njegova srednjeg i sjevernog dijela, češće u kanalima nego u otvorenom moru (Karlovac, 1976; Jardas, 1984). Prema novijim podatcima najšire je rasprostranjen u sjevernoj polovini Jadrana, do ruba Jabučke kotline (100 m), u kanalima i otvorenom moru te u kanalima srednjeg i južnog Jadrana, drugdje rijetko (sl. 99)


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Elasmobranchii
  • Podrazred
    Elasmobranchii
  • Nadred
    Squalomorphii
  • Red
    Squaliformes
  • Porodica
    Squalidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Burgess, George H. / Collette, Bruce B., and Grace Klein-MacPhee, eds., 2002: Spiny Dogfishes: Family Squalidae. Bigelow and Schroeder's Fishes of the Gulf of Maine, Third Edition. 48-57.
    Claro, Rodolfo, Kenyon C. Lindeman, and Lynne R. Parenti, 2001: null. Ecology of the Marine Fishes of Cuba. 253.
    Compagno, Leonard J. V., 1984: Sharks of the World: An annotated and illustrated catalogue of shark species known to date. FAO Fisheries Synopsis, no. 125, vol. 4, pt. 1.
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Fowler 1941, 1951, Mann 1954, Pequeño 1989, Meléndez et al. 1993, Valenzuela et al. 2008, Sáez & Pequeño 2010, Sáez et al. 2010, Reyes & Hüne 2012.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
    Kullander (2007) Nationalnyckeln Broskfiskar manus
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
    McEachran, J. D. (2009). Fishes (Vertebrata: Pisces) of the Gulf of Mexico, Pp. 1223–1316 in: Felder, D.L. and D.K. Camp (eds.), Gulf of Mexico–Origins, Waters, and Biota. Biodiversity. Texas A&M Press, College Station, Texas.
    Moore, Jon A., Karsten E. Hartel, James E. Craddock, and John K. Galbraith, 2003: An annotated list of deepwater fishes from off the New England region, with new area records. Northeastern Naturalist, vol. 10, no. 2. 159-248.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Murdy, Edward O., Ray S. Birdsong, and John A. Musick, 1997: null. Fishes of Chesapeake Bay. xi + 324.
  • Ostala hrvatska imena
    obični kostelj, košćak, pena; Vinja (1986) navodi za istočnu obalu Jadrana 54 hrvatska pučka naziva
  • Strana imena
    Piked Dogfish (engleski), aiguillat commun (francuski), spinarolo imperiale (talijanski), Dornhai (njemački)
  • Locus typicus
    Europa (»Oceano Europaeo«)
  • Bibliografija
  • · KARLOVAC, O., 1976. Jadranski morski psi iz porodice Squalidae. Po- morski zbornik, 13: 501–510.
    · JARDAS, I., 1984. Horizontal and vertical distribution of benthos Sela- chia (Pleurotremata, Hypotremata) in the Adriatic. FAO Rapp. Pêche/ FAO Fish. Rep., (290): 95–108.
    · GRUBIšIć, F., 1959. Novi podaci o maksimalnim dužinama nekih jad- ranskih riba. Bilj. Inst. Oceanogr. Ribar., Split, 14: 1–8.
    · ŽUPANOVIć, [., 1961a. Prilog poznavanju biologije jadranskih riba Chondrishthyes. Acta Adriat., 9 (4): 1–84.
    · ŽUPANOVIć, [. i JARDAS, I., 1989. Fauna i flora Jadrana: Jabučka kotlina, druga knjiga. Logos, Split i Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Fauna et flora adriatica, vol. 4, 526 pp.
    · PALLAORO, A., JARDAS, I. i [ANTIć, M., 2005. Weight-length relationship for 11 chondrichthyan species in the eastern Adriatic Sea. Cybium, 29 (1): 93–96.