CRVENI POPIS
NatragKostelj
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001297
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Squalus blainvillei (Risso, 1827) (HRCP001297). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1297. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ivan Jardas
Armin Pallaoro
Nedo Vrgoč
Stjepan Jukić-Peladić
Vlado Dadić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Kostelj je poglavito ugrožen intenzivnim pridnenim ribolovom koćom i parangalima kao ciljana vrsta, ali i nekim drugim alatima, osobito mrežama stajaćicama (psare), kao slučajna lovina. Ugrožen je nadalje degradacijom staništa zbog ribolova, a ugroženosti dodatno pridonose i neki unutrašnji čimbenici svojstveni vrsti: spor rast, mala reproduktivna moć i sporo obnavljanje populacije - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Kostelj je poglavito ugrožen intenzivnim pridnenim ribolovom koćom i parangalima kao ciljana vrsta, ali i nekim drugim alatima, osobito mrežama stajaćicama (psare), kao slučajna lovina. Ugrožen je nadalje degradacijom staništa zbog ribolova, a ugroženosti dodatno pridonose i neki unutrašnji čimbenici svojstveni vrsti: spor rast, mala reproduktivna moć i sporo obnavljanje populacije - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
3.1. Upravljanje vrstom, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Sadašnje stanje populacije zahtijeva mjere smanjenja ribolovnog napora onih alata kojima se vrsta pretežno izlovljava. Pozitivni učinci mogu se očekivati i od restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova (pogotovo u područjima za koja se smatra ili zna da su mrjestilišta i rastilišta ove vrste), ali i od vremenske zabrane ribolova u vrijeme reprodukcije. Kako je znatan broj primjeraka živ i nakon što se ulovi, vraćanje nedoraslih (do barem 70 cm dužine) u more i podizanje svijesti ribara o potrebi zaštite ugroženih vrsta, također bi pomoglo da se trenutačno stanje populacije poboljša. Da bi se mogle predložiti posebne zaštitne mjere, trebalo bi pojačati znanstvena istraživanja radi potanjeg opisivanja biološko-ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populacije - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Naraste općenito do 1 m dužine, ali najčešće samo 50–80 cm. U istočnom Jadranskom moru love se primjerci do iznad 79 cm dužine i mase do 2 kg, ali najčešće između 23 i 59 cm, s time da najveće dužine postižu samo ženke (Županović i Jardas,1989; Pallaoro et al., 2005). Tijelo je izduženo, vretenasto i vitko. Gubica je trokutasta, prilično dugačka. Dužina predusnog prostora podudara se sa širinom usnog otvora ili je od nje malo veća (1,3 puta), a predočni prostor manji je od dviju dužina oka. Oči su velike, ovalne, bliže vrhu gubice nego prvoj škržnoj pukotini, a iza njih nalaze se razmjerno velika štrcala. Nosni otvori bliže su vrhu gubice nego ustima, prednji nosni zaklopci su dvokraki. Ima 5 pari kratkih škržnih pukotina smještenih ispred osnovica prsnih peraja. Usta su kratka, gotovo ravna ruba, s usnim naborima na uglovima. Prsne peraje su široke, blago konkavnoga stražnjega ruba. Osnovica trbušnih peraja smještena je između leđnih peraja. Leđne peraje su dvije, trokutaste, prva je znatno veća od druge, na njihovu prednjem dijelu postoji po jedna visoka i snažna bodlja, prva leđna peraja obično počinje zamjetno ispred slobodnog stražnjeg vrha prsnih peraja, a visina bodlje čini oko 4/5 njezine visine, bodlja druge leđne peraje obično je viša od peraje. Nema podrepne peraje. Nejednakokrišćana repna peraja zauzima oko 1/5 ukupne dužine tijela, sa snažno i tupo usječenim stražnjim rubom. Obostrano na repnom dršku postoji uzdužni kožni greben. Boja je jednolično hrđastosiva. Razmnožava se ovoviviparno. U Sredozemnom moru (Tunis) ženke spolno sazriju približno pri 62–70 cm, a mužjaci pri 50–52 cm dužine (Capapé et al., 2004a; Marouani et al., 2007). U Jadranu su, međutim, sve ženke duge oko 60 cm već skotne, što znači da sazrijevaju i prije (Jardas, 1972a). Broj mladunaca po okotu vrlo je malen, samo 2–4, a dužina im je otprilike između 20 i 23 cm - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Zadržava se pri dnu u području kontinentske podine i gornjeg dijela slaza, općenito od 10 do 780 m dubine, najčešće između 70 i 130 m. U Jadranskom moru zadržava se u istom rasponu dubine, ali brojniji je samo do oko 400 m, s preferentnim dubinama između 100 i 200 m, na različitim dnima, ali uglavnom na muljevitim (Kirinčić i Lepetić, 1955; Karlovac, 1976; Županović i Jardas, 1989). Voli temperature vode između 11 i 18 °C ; Physis staništa: 11.222–11.225; 11.2411; 11.2412; 11.25; 11.211; 11.221 - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
S. blainvillei je rasprostranjen u umjerenom i tropskom području istočnog Atlantskog oceana, od Biskajskog zaljeva na sjeveru do Namibije na jugu, a vjerojatno i južnije, sve do Indijskog oceana, moguće također u zapadnom dijelu Tihog oceana (FAO: 27, 34, 37, 47). U Sredozemnom moru rasprostranjen je posvuda, pa i u Crnom moru - Nacionalna rasprostranjenost
U Jadranskom moru zadržava se gotovo bez iznimke južnije od Jabučke kotline (sl. 100), i to uglavnom u istočnom Jadranu (Karlovac, 1976; Jardas, 1984)
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Elasmobranchii - Podrazred
Elasmobranchii - Nadred
Squalomorphii - Red
Squaliformes - Porodica
Squalidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
- Ostala hrvatska imena
pas kostelj vlastelin, košćak, pena - Strana imena
Longnose Spurdog (engleski), aiguille coq (francuski), spinarolo bruno (talijanski), Dornhai (njemački) - Locus typicus
Nica, Francuska, Sredozemno more
- Bibliografija
-
· CAPAPÉ, C., QUIGNARD, J.-P ., GUÉLORGET, O., BRADAÏ, M.N., BOUAÏN, A., BEN SOUISSI, J., ZAOUALI, J. i HEMIDA, F., 2004a. Observations on biometrical parameters in elasmobranch species from Maghrebin wat- ers: A survey . Annales, Ser. hist. nat., 14 (1): 1–10.
· JARDAS, I., 1972a. Rezultati analize želučanih sadržaja psa kostelja, Squalus fernandinus Molina. Acta Adriat., 14 (8): 1–10.
· JARDAS, I., 1984. Horizontal and vertical distribution of benthos Sela- chia (Pleurotremata, Hypotremata) in the Adriatic. FAO Rapp. Pêche/ FAO Fish. Rep., (290): 95–108.
· KARLOVAC, O., 1976. Jadranski morski psi iz porodice Squalidae. Po- morski zbornik, 13: 501–510.
· MAROUANI, S., BRADAÏ, M.N. i BOUAIN, A., 2007. Taille à la maturité sexuelle de Squalus blainvillei (Risso) du golfe de Gabès (Tunisie). Rapp. Comm. int. Mer Médit., 38: p. 536.
· PALLAORO, A., JARDAS, I. i [ANTIć, M., 2005. Weight-length relationship for 11 chondrichthyan species in the eastern Adriatic Sea. Cybium, 29 (1): 93–96.
· @UPANOVIć, [. i JARDAS, I., 1989. Fauna i flora Jadrana: Jabučka kotlina, druga knjiga. Logos, Split i Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Fauna et flora adriatica, vol. 4, 526 pp.