CRVENI POPIS
NatragGavun
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001410
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Dadić, V., Jardas, I., Jukić-Peladić, S., Pallaoro, A., Vrgoč, N. (2021): Atherina hepsetus Linnaeus, 1758 (HRCP001410). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1410. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ivan Jardas
Armin Pallaoro
Nedo Vrgoč
Stjepan Jukić-Peladić
Vlado Dadić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
- - Europska procjena
- - Mediteranska procjena
- - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Ugrožen je kao ciljana vrsta u gospodarskom i malom ribolovu alatima namijenjenima jedino njegovu izlovljavanju (mreža gavunara), zatim obalnim potegačama (migavicom) i povlačnim mrežama (kogol, strašin), i to najintenzivnije u vrijeme mriješćenja. Ugrožen je također onečišćenjem priobalnoga mora, estuarija, laguna i lučica - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Ugrožen je kao ciljana vrsta u gospodarskom i malom ribolovu alatima namijenjenima jedino njegovu izlovljavanju (mreža gavunara), zatim obalnim potegačama (migavicom) i povlačnim mrežama (kogol, strašin), i to najintenzivnije u vrijeme mriješćenja. Ugrožen je također onečišćenjem priobalnoga mora, estuarija, laguna i lučica - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Treba ponovo propisati vrijeme lovostaja u razdoblju njegova intenzivnijeg mriješćenja (npr. od 1. veljače do 30. travnja), kako je to bilo regulirano prije, i spriječiti degradaciju staništa onečišćenjem mora. Valja također nastaviti istraživati njegovu biologiju, ekologiju i staništa te obavljati barem povremeno praćenje stanja (monitoring). - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Gavun je mala ribica, u Jadranu ( i općenito) može narasti do 15 cm, a ženke su veće od mužjaka, ali najčešće naraste samo 9 do 13 cm (modus 11,5 cm) dužine (Pallaoro et al., 2007). Tijelo je izduženo, vretenasto, prema repu blago bočno stisnuto. Glava stane više od 6 puta u dužinu tijela. Oči su velike, zauzimaju oko 1/3 dužine glave, a njihov je promjer jednak promjeru gubice ili nešto duži. Gubica je osrednje dužine, čunjasta, donja čeljust blago ispupčena i unatrag seže do ispod prednjeg oboda oka. čeljusti su pružive, zubi sitni, postoje i na nepcu. Ljuske su relativno velike, cikloidne, protežu se i na glavu, dužinom sredine boka proteže se 61–65, a u poprečnom nizu 20 ljusaka. Nema prave bočne pruge. Leđne peraje su dvije, široko su razmaknute, približno jednakog oblika i visine, prva počinje iznad stražnjeg dijela osnovica prsnih peraja, a druga leži na sredini između prve leđne i repne peraje. Prsne peraje su kratke ismještene na sredini visine prsiju. Podrepna peraja smještena je nasuprot drugoj leđnoj. Repna peraja je račvasta. Formula peraja glasi: D1. VII– IX, D2. I + 10–12, A. I + 11–13, P. 15, V. I + 5 šipčica. Leđa su tamno- zelenkastosiva, crno istočkana, a bokovi i trbuhsrebrnkastobijeli. Sredinom boka, od glave do repne peraje, protežese srebrna pruga, koja je obično tamno obrubljena. Gavun se zadržava u velikim plovama. Mrijesti se cijele zime i početkom proljeća. Ikra je velika 2 mm u promjeru, demerzalna, s dugim nitastim izraslinama kojima se prihvaća za vodeno bilje, kamenje i pijesak. Oba spola rastu nešto brže u masu nego u dužinu (b > 3), i to općenito više ženke nego mužjaci. Dužina jadranskih primjeraka odoko 15 cm odgovara dobi od 5 godina, a odnos spolova ženke : mužjaci = 1,23 : 1 (Pallaoro et al., 2007). Spolno sazrije vjerojatno u drugoj godini života. Hrani se detritusom, planktonskim kopepodima i bentoskim rakovima. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Pelagijska je, morska i brakična riba. Dolazi u priobalnom moru, uvijek uz obalu, ulazi u morske lagune i estuarije. Ne spušta se na dubine veće od 20-ak m. Voli položaje izloženije suncu, a izbjegava odveć mutne i duboke vode. U vrijeme mriješćenja približavaju se najplićim vodama. PHYSIS staništa: 11.125; 11.121; 11.221; 11.4; 13.24 - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Gavuna ima uz čitavu obalu Sredozemnoga mora, u Mramornom i Crnom moru, zatim u Kaspijskom jezeru i u Atlantskom oceanu, od Portugala do Maroka, uključujući Madeiru (FAO: 27, 34, 37, 04). - Nacionalna rasprostranjenost
U Jadranskom moru nalazi se posvuda uz obalu (sl. 106).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
Neopterygii - Nadred
Acanthopterygii - Red
Atheriniformes - Porodica
Atherinidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
International Commission on Zoological Nomenclature. Direction 57 Addition to the Official List of Specific Names in Zoology (a) of the specific names of Forty-seven species belonging to the classes Cyclostomata, Pisces, Amphibia and Reptilia, each of which is the type species of a genus, the name of which was placed on the Official List of Generic Names in Zoology in the period up to the end of 1936 and (B) of the specific name of one species of the class Amphibia which is currently treated as a senior Subjective synonym of the name of such a species.Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 1D(D.18), 365-388 (1956)
Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
- Ostala hrvatska imena
agun, zeleniš, šiljan, gaun šiljan; Vinja (1986) navodi za istočnu obalu Jadrana 29 hrvatskih pučkih naziva - Strana imena
Mediterranean Sand Smelt (engleski), siauclet (francuski), latterino sardaro (talijanski), Großer Ährenfisch (njemački) - Locus typicus
Sredozemno more
- Bibliografija
- · PALLAORO, A., DULčIć, J., JARDAS, I. i KRALJEVIć, M., 2007. Some biological parameters of the Mediterranean sand smelt, Atherina (Atherina) hepsetus Linnaeus, 1758 (Pisces: Atherinidae), from the middle eastern Adriatic (Croatian coast). J. Appl. Ichthyol., 23: 189–1