CRVENI POPIS
NatragZubatac krunaš
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001413
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Dadić, V., Jardas, I., Jukić-Peladić, S., Pallaoro, A., Vrgoč, N. (2021): Dentex gibbosus (Rafinesque, 1810) (HRCP001413). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1413. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ivan Jardas
Armin Pallaoro
Nedo Vrgoč
Stjepan Jukić-Peladić
Vlado Dadić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
- - Europska procjena
- - Mediteranska procjena
- - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Ugrožen je uglavnom izlovljavanjem pridnenim parangalima, mrežama stajaćicama i sitnim udičarskim alatima. U području Neretvanskog kanala znadu se uloviti pridnenom koćom veće količine nedoraslih primjeraka. Oni su vjerojatno ugroženi i onečišćenjem priobalnog mora i estuarnih područja, a i degradacijom staništa, zbog razmjerno male gustoće populacije, sporog rasta i ograničene rasprostranjenosti. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Ugrožen je uglavnom izlovljavanjem pridnenim parangalima, mrežama stajaćicama i sitnim udičarskim alatima. U području Neretvanskog kanala znadu se uloviti pridnenom koćom veće količine nedoraslih primjeraka. Oni su vjerojatno ugroženi i onečišćenjem priobalnog mora i estuarnih područja, a i degradacijom staništa, zbog razmjerno male gustoće populacije, sporog rasta i ograničene rasprostranjenosti. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
3.1. Upravljanje vrstom, 3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Radi zaštite trebalo bi propisati najmanju veličinu ispod koje se ne smije loviti, a ona bi trebala biti barem 50 cm kako bi se zaštitili nedorasli primjerci oba spola. Trebalo bi propisati i lovostaj u vrijeme njegova intenzivna mriješćenja. Slabo je poznata vrsta, pa bi trebalo nastaviti znanstveno istraživati njegovu rasprostranjenost i brojnost, biologiju, ekologiju i staništa radi djelotvornije zaštite - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Zubatac krunaš bez sumnje naša je najveća sparidna vrsta. Može narasti do 1,2 m u dužinu i masu do 24 kg. Prema procjenama za istočni Jadran može narasti najviše do1,11 m dužine i mase do više od 17 kg (Grubišić, 2002), ali su obično srednje lovne mase do oko 8 kg. Tijelo je u profilu ovalno, visoko i bočno stisnuto. Gornji je profil glave mladih riba i ženka zaobljen, a odraslih mužjaka s većom mesnatom grbom na čelu. čeljusti su snažne, a usnice debele, mesnate. Stražnji zubi, kutnjaci, čunjasto su zašiljeni kao i prednji, a samo u starijih primjeraka tupo zaobljeni, 4 ili 5 prednjih zuba u obje čeljusti su nešto veći, izgledaju poput očnjaka. Leđna peraja je dugačka, njezine prve dvije bodljaste šipčice vrlo su kratke, a 2 do 3 sljedeće na nedoraslim su primjercima između 20 i25 cm dužine s dugačkim končastim nastavkom. Trbušne perajesmještene su na prsima, njihova prva mekana šipčica končasto jeprodužena. Prsne peraje su dugačke i zašiljena vrha, repna peraja je snažna, široka i račvasta. Formula peraja glasi: D. XI–XII + 10–12,A. III + 7–9, P.14–15, V. I + 5 (6) šipčica. Bočna pruga prati gornji profil tijela i prekrivena je s 55–65 ljusaka. Po leđima je smeđecrvenkast s nekolikocrn-kastih pjega, a trbuh mu je ružičast. Iza leđne peraje, u pazušku prsnih peraja i uz gornji dio škržnog poklopca postoji crna mrlja. Repna peraja je ružičasta s crnim obodom.Zubatac krunaš je rudimentarni dvospolac (Grubišić, 2002), tj. do spolne zrelosti gonade su im dvospolne, a poslije se jedan dio razvije u mužjake, a drugi u ženke. U istočnom Jadranu dvospolci, koji su spolno neaktivni, nalaze se do 53 cm dužine (modus 45 cm), odnosno do5. godine, prvi spolno zreli mužjaci javljaju se pri 39, a ženke pri 40, dok su svi primjerci spolno zreli iznad 57 cm dužine, nadalje, mrijesti se parcijalno tijekom kolovoza, rujna i listopada, a fekunditet ženka između 42 i 104 cm dužine procijenjen je na 507.000 do više od 4mil. ikre, utvrđeno je zatim da općenito raste sporo, i to nešto brže umasu nego dužinu (b > 3) - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Suptropska je i pridnenopelagijska riba. Zadržava se uglavnom uz kamenitu obalu, a još više oko brakova, i to češće u području unutrašnjih nego otvorenih voda, u dubinskom rasponu od 15 do 220 m, ali dublje od 160 m rijetko zalazi. Mladi se zadržavaju u obalnim vodama, a odrasli dublje u cirkalitoralnom području, sve do ruba kontinentskog slaza ; PHYSIS staništa: 11.2411; 11.2412;11.222–11.225;11.21111; 11.21121;11.21131; 11.12242;19.6 - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Nalazi se u Sredozemnom moru, i to uglavnom južnije od 40° N (nema ga u Lionskom zaljevu i Crnom moru) te uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od Portugala do Angole (FAO: 27, 34, 37, 47) - Nacionalna rasprostranjenost
Rasprostranjen je gotovo u cijelom istočnom Jadranu, ali je u sjevernom dijelu mnogo rjeđi (sl. 109)
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
Neopterygii - Nadred
Acanthopterygii - Red
Perciformes - Porodica
Sparidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
- Ostala hrvatska imena
zubac barjaktar (nedorasli), zubatac krunasti, zubatac okrunjeni; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 11 hrvatskih pučkih naziva - Strana imena
Pink Dentex (engleski), denté bossu (francuski), dentice della corona (talijanski), Kronenzahnbrasse (njemački) - Locus typicus
Sicilija, Sredozemno more
- Bibliografija
- · GRUBIšIć, L., 2002. Biološke i uzgojne značajke zubaca krunaša (Dentex gibbosus Rafinesque, 1810). Doktorska disertacija. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 204 pp (mimeo).