CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Lica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001420

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Lichia amia (Linnaeus, 1758) (HRCP001420). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1420. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Uzroci ugroženosti lice ponajprije su u gospodarskom, malom i športsko-rekreacijskom ribolovu (cijenjena je riba pri športskom lovu panulom i podvodnom puškom), zatim onečišćenju priobalnog mora, osobito estuarija i luka, degradaciji staništa i uznemirivanju
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5 Korištenje bioloških resursa, 5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti lice ponajprije su u gospodarskom, malom i športsko-rekreacijskom ribolovu (cijenjena je riba pri športskom lovu panulom i podvodnom puškom), zatim onečišćenju priobalnog mora, osobito estuarija i luka, degradaciji staništa i uznemirivanju
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3. Upravljanje vrstama, 3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 4.1. Službeno obrazovanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Djelotvorno se može zaštititi očuvanjem staništa sprječavanjem onečišćavanja priobalnog mora i vodotoka, propisivanjem najmanje veličine ispod koje se ne smije loviti (koju bi trebalo istraživanjima utvrditi), lovostajem u vrijeme mriješćenja i boljim poznavanjem njezine rasprostranjenosti i brojnosti, biologije, ekologije i staništa te uvođenjem praćenja stanja (monitoring)
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Naraste do 2 m dužine i mase 50 kg, ali se love znatno manji primjerci, obično između 40 cm i 1 m, i mase do oko 15 kg. Tijelo lice je ovalno, visoko i bočno stisnuto. Glava je razmjerno malena, gubica je šiljasta, a donja čeljust blago ispupčena. Zubi su u obje čeljusti sitni i šiljati, poredani u više redova. Zubi su i na nepcu i jeziku, slični dlačicama. Luske su malene i jajolike do izrazito kopljasta oblika na prsima. Bočna pruga spušta se na sredini boka u jako uleknutu liniju, duž nje nalazi se oko 100 ljusaka. Osnovice mekog dijela leđne i podrepne peraje približno su jednako duge, a prednje su im šipčice znatno duže od ostalih, tako da je taj dio peraje trokutasto izdignut. Prednji dio leđne peraje građen je od 7 kratkih i jakih bodlji koje su međusobno povezane membranom samo na osnovicama. Prsne i trbušne peraje razmjerno su malene i kratke, a trbušne su smještene na prsima. Repna peraja je široka i duboko račvasta sa zašiljenim vrhovima. Perajna formula glasi: D. VII + I + 19–21, A. II + I + 17–21, P. 19–21, V. I + 6 šipčica. Leđa su bljedomodrikasta ili zelenkasta, a trbuh bljedosrebrnast. Mladi primjerci imaju po boku 7–8 tamnih pojasova. Peraje su bljedosmeđe, a izdignuti su vrhovi prednjeg dijela leđne i podrepne peraje crni. O biologiji lice ima vrlo malo podataka. Mrijesti se potkraj proljeća i početkom ljeta. Spolno sazrije u drugoj godini. Raste brzo, ali odnos između dužinskog i masenog rasta, promatran više godina, varira od bržeg rasta u dužinu (b < 3), jednakomjernog (b = 3) do bržeg rasta u masu (b > 3) (Dulčić i Kraljević, 1996a). Karnivorna je. Hrani se pretežno ribom koju progoni na površini.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Pelagijska je, priobalna, oceanodromna, morska i brakična riba. Dolazi u obalnim vodama, uključujući estuarije i luke, ali rijetko ulazi u donje tokove rijeka. Najradije se zadržava ondje gdje su vode mutnije i gdje se zadržava riblja mlađ, osobito ciplići. Također je česta uz rtove i u uskim prolazima, gdje se zadržava i druga riba, a zalazi i u najzatvorenije zaljeve i uvale. Zadržava se od površine do najviše 50 m dubine ;PHYSIS staništa: 11.121; 11.125;11.12242; 11.221; 11.4;13.24; 22.1; 24.15
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raširena je priobalno uz čitavu obalu Sredozemnog mora (nema je u Crnom moru), i uz istočnu obalu Atlantskog oceana od Biskajskog zaljeva do juga Afrike, uključujući Madeiru, i dalje uz afričku obalu, u Indijskom oceanu do zaljeva Delagoa (FAO: 27, 34, 37, 47, 51)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu rasprostranjena je posvuda uzobalno, ali je u južnom dijelu neusporedivo


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Carangidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    strijela bjelica, bilizma, bitnica
  • Strana imena
    Leerfish (engleski), liche, fausse palomète (francuski), leccia (talijanski), Grosse Gabelmakrele (njemački)
  • Locus typicus
    nepoznato [= Europa]
  • Bibliografija
  • · DULčIć, J. i KRALJEVIć, M., 1996a. Weight-length relationships for 40 fish species in the eastern Adriatic (Croatian waters). Fish. Res., 28:243–251