CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Cipal zlatac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001422

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Liza aurata (Risso, 1810) (HRCP001422). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1422. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Ugrožen je izlovljavanjem priobalnim ribolovnim alatima (plivarica ciplarica, mreže stajaćice, vrše), narušavanjem kvalitete staništa zbog urbanizacije i industrijalizacije obale i onečišćenjem priobalnog mora, donjih tokova rijeka i estuarija te nedopuštenim lovom eksplozivom.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Ugrožen je izlovljavanjem priobalnim ribolovnim alatima (plivarica ciplarica, mreže stajaćice, vrše), narušavanjem kvalitete staništa zbog urbanizacije i industrijalizacije obale i onečišćenjem priobalnog mora, donjih tokova rijeka i estuarija te nedopuštenim lovom eksplozivom.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 3.1. Upravljanje vrstom, 3.1.3. Ograničavanje rasta populacije, 4.1. Službeno obrazovanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Najmanju veličinu od 16 cm, propisanu Naredbom, trebalo bi povećati na barem 26 cm jer sadašnja nije dovoljna za zaštitu nedoraslih primjeraka. Treba sprječavati i onečišćenje vodotoka i priobalnog mora te istražiti biologiju, ekologiju i stanište vrste te uvesti praćenje stanja (monitoring) radi djelotvornije zaštite.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Cipal zlatac može narasti do 50 cm dužine i mase do 1,5 kg, pa možda i malo više. U istočnom Jadranu naraste približno do 42 cm, ili malo više, za što mu je potrebno oko 11 godina, a najčešće su lovne dužine između 26 i 32 cm (Kraljević i Dulčić, 1996; Bartulović et al., 2007). Tijelo je vretenasto, snažno i blago bočno stisnuto. Glava je široka, u prednjem dijelu okomito stisnuta, a prostor između očiju blago je konveksan i jednako širok ili malo širi od usnog procijepa. Gubica je kratka, široka i gola do ispred nosnih otvora, ali ako ljuske ipak postoje, nisu manje od onih iza nosnih otvora. Usta su malena, završna, usni procijep seže do ispod prednjih nosnih otvora, a usnice su tanke, tanje od promjera očne zjenice, donji rub gornje usnice fino je nazubljen. Predčeljusti (preamaxillare) su ispružive. Zubi su sitni, lakše uočljivi na gornjoj čeljusti. Masni i prozirni (adipozni) očni kapci su rudimentarni. Ljuske su velike, leđne, s jednim žljebićem po cijeloj njihovoj dužini. [kržni poklopci su tvrdi, blago konveksni i pravilno zaobljena stražnjeg oboda. Bočne pruge nema. Repni držak je visok. Leđne peraje su dvije, međusobnoširoko razmaknute, kratke i trokutaste. Podrepna peraja je slična drugoj leđnoj i stoji joj nasuprot. Prsne i trbušne peraje su kratke,prsne, polegnute vrhom prema naprijed, dopiru gotovo do prednjeg ruba oka, a smještene su visoko na tijelu. Repna peraja je široka i plitko račvasta, zapravo konkavna, a njezini su vršci šiljasti. Formula peraja glasi: D1. IV, D2. I +8–9, A. III +(8) 9, P. 17, V. I +5 šipčica. Leđa su sivoplava bokovi svjetliji, a trbuh srebrnastobijel. Po boku teku tamnije vodoravne pruge duž nizova ljusaka. Iza očiju postoji karakteristična žuta pjega, a na škržnim poklopcima zlatasta mrlja. Zadržava se u plovama. Mrijesti se u moru od srpnja do studenoga (Bartulović i Glamuzina, 2007). Područja mriješćenja u Jadranu nisu poznata. Ikra i ličinački stadiji su pelagijski. Ženke spolno sazriju u 3. ili 4., a mužjaci u 4. ili 5. godini (Crno more).
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Pelagijska je, priobalna, morska i brakična riba umjerenih geografskih širina. Najčešće se zadržava oko riječnih ušća, u plićinama, u blizini malih tekućica ako salinitet nije niži od 24‰, a ulazi i u lagune, estuarije i donje tokove rijeka u kojima se znatnije osjeća utjecaj mora. Traži muljevita dna koja obiluju organskim detritusom ili ona obrasla algama do oko 10 m dubine. Tek izvaljeni ciplići odmah traže slatke vode i ulaze u lagune, rijeke, kanale i zaslanjene močvare ; PHYSIS staništa: 11.125; 11.121;11.221; 11.4; 13.24;22.1; 24.15; 89.11;89.33
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raširen je u čitavom Sredozemnom i Crnom moru i uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od južnih obala Norveške i Švedske (nema ga u Baltičkom moru) do Senegala i Kapverdskih otoka, također i u sjevernom dijelu Crvenog mora, a unesen je i u Kaspijsko jezero (FAO: 27, 34, 37, 51, 04)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu rasprostranjen je posvuda uzobalno (Morović, 1961) (Sl. 118)


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Mugiliformes
  • Porodica
    Mugilidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Nijssen, H. (2001)
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    skočac (cipo) zlatac, glavatac, zlatulj, žutac, zlatar, žutoperka, vrećinac; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 22 hrvatska pučka naziva
  • Strana imena
    Golden Grey Mullet (engleski), mulet doré (francuski), cefalo dorato (talijanski), Goldäsche (njemački)
  • Locus typicus
    Nica, Francuska, Sredozemno more
  • Bibliografija
  • · BARTULOVIć, V., CONIDES, A. i GLAMUZINA, B., 2007. Age and growth of the golden grey mullet, Liza aurata (Risso, 1810), in the Neretva River estuary, southeastern Adriatic Sea, Croatia. XII European Congress of Ichthyology, Cavtat, Croatia. Book of abstracts. Ed.: Buj, I., Zanella, L. i Mrakovćić, M., Zagreb, p. 245.
    · KRALJEVIć, M., DULčIć, J., CETINIć, P. i PALLAORO, A., 1996. Age, growth and mortality of the striped sea bream, Lithognathus mormyrus L., in the Northern Adriatic. Fish. Res., 28: 361–370