CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Grdobina žutka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001424

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Lophius budegassa Spinola, 1807 (HRCP001424). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1424. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Uzroci ugroženosti su isti kao za simpatrijsku i srodnu L. piscatorius, tj. intenzivno izlovljavanje naročito pridnenom koćom i parangalima u kanalima i otvorenom moru, zatim degradacija staništa zbog intenzivnog ribolova.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5 Korištenje bioloških resursa, 5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti su isti kao za simpatrijsku i srodnu L. piscatorius, tj. intenzivno izlovljavanje naročito pridnenom koćom i parangalima u kanalima i otvorenom moru, zatim degradacija staništa zbog intenzivnog ribolova.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1. Upravljanje vrstom, 3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 3.1.3. Ograničavanje rasta populacije, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Zaštićena je Naredbom o zaštiti riba i drugih morskih organizama dužinom od 30 cm ispod koje se ne smije loviti, ali bi propisanu dužinu trebalo povećati na barem 39 (40)cm zbog bolje zaštite nedoraslih primjeraka i postrožiti primjenu propisa, što se sada zanemaruje (npr. masovno se love i prodaju primjerci znatno manje veličine od 30 cm, koja je propisana Naredbom). Djelotvorno se može zaštiti i proglašavanjem dijelova ribolovnog mora zaštićenim područjima u kojima bi pridneni ribolov bio zakonom restriktivnije reguliran i/ili naizmjeničnim ribolovom po zonama. Da bi se mogle predložiti posebne zaštitne mjere, trebalo bi pojačati znanstvena istraživanja radi potanjeg opisivanja biološko-ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populacije.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Grdobina žutka naraste u Jadranskom moru do oko 80 cm dužine i mase od 8 kg, ali se obično love primjerci prosječne dužine od 25 cm (Tonković, 2006). Tijelo je izduženo, u prednjem dijelu okomito splošteno, golo i jako sluzavo. Glava je vrlo velika, široka, mnogo šira od ostaloga dijela tijela, i okomito sploštena. Usta su široka i zaobljena, a donja je čeljust blago ispupčena. U obje čeljusti snažni su konični zubi različite veličine,oštri i mobilni, neki od njih sliče očnjacima, a svi su zakrivljeni prema usnoj šupljini. Oči su s gornje strane glave, velike i široko razmaknute. škržni su otvori iza i ispod osnovica prsnih peraja. Obostrano bočno iza glave po jedna je bodlja s 2–3 manja šiljka. Na obodu tijela i glave mnogobrojni su resasti kožni nastavci. Leđne peraje su dvije, prvase sastoji od 6 međusobno odvojenih šipčica različite visine ipodijeljena je na glaveni i izaglaveni dio, prednja je šipčica najduža, smještena je uza sam rub usta i završava malom kožnatom zastavicom. Druga je leđna peraja cjelovita, mekana i viša u svomstražnjem dijelu. Podrepna peraja slična je drugoj leđnoj. Prsne perajesu široke, mesnate i ravno odsječene. Trbušne su peraje ispod glave. Repna peraja je s ravno odsječenim stražnjim obodom. Formula peraja glasi: D1. VI (I+I+I+III),D2. 8–9, A. 8–9. P. 20–24, V. 6 šipčica. Boje je odozgo žućkastosmeđaste do ružičastosivkaste, katkad s tamnijim mrljama ili bijelim pjegama, a trbuh je bijel. Potrbušnica je crna (značajka koja se koristi za određivanje vrste). Raste sporo, nedorasli primjerci znatno brže rastu u dužinu nego u masu, a odrasli suprotno (b > 3) (Jardas, 1987; Tonković, 2006). Spolna zrelost mužjaka nastupa u Jadranu pri dužini od 26 do 36 cm, a ženka 38–42 cm (Tonković, 2006), odnosno u Sredozemnom moru procijenjena je srednja dužina spolne zrelosti ženka 66,2 cm (Ungaro et al., 2002). Mrijesti se krajem proljeća i početkom ljeta.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Grdobina žutka je euribatna, uglavnom batifilna, demerzalna i sedentarna riba. Dolazi na dubinama od oko 10 do preko 1000 m. U Jadranu se lovi do 400 (500) m, ali su joj najgušća naselja na 90–170 m dubine (Jardas, 1987). Dolazi na mekanim dnima, uglavnom muljevitima, a rjeđe pjeskovitima. Ukopava se usupstrat ; PHYSIS staništa: 11.222–11.225;11.21111; 11.21121
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raširena je u čitavom Sredozemnom moru, ali je nema u Crnom moru i u istočnom Atlantskom oceanu, od Sjevernog mora do Senegala (FAO: 27, 34, 37).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu najgušće je rasprostranjena u srednjem i južnom dijelu, a u sjevernom Jadranu po svoj prilici pretežno u kanalskom području (Jardas, 1987) (sl. 120). U koćarskim lovinama brojnija je 6–7 puta od srodne Lophius piscatorius.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Paracenthopterygii
  • Red
    Lophiiformes
  • Porodica
    Lophiidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Spinola, M. (1807). Lettre sur quelques poissons peu connus du Golfe de Gênes, adressée à M. Faujas de Saint-Fond. Ann. Mus. Hist. Nat. Paris. 10: 366-380. Pl. 28.
    Wheeler, A. (1992). A list of the common and scientific names of fishes of the British Isles. J. Fish Biol. 41(Suppl. A): 1-37
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    grdobina, rošpa, žaba, grdobina od kala, vrag mali, vrag blatar; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 35 hrvatskih pučkih naziva.
  • Strana imena
    Black-bellied Angler (engleski), baudroie rousse (francuski), budego, (talijanski), Seeteufelchen (njemački)
  • Locus typicus
    Đenovski zaljev, Italija
  • Bibliografija
  • · JARDAS, I., 1987. On the biology and ecology of Lophius species (Teleostei, Lophiidae) in the Adriatic Sea. Proc. V Congr. europ. Ichthyol., Stockholm 1985, pp. 181–185.
    · POLIć, M., 2006. Ishrana, dužinsko-maseni odnos i kondicija grdobin žutke, Lophius budegassa Spinola, 1807, u srednjem Jadranu. Diplomski rad. Sveučilišni studijski centar za studij mora Sveučilišta u
    Splitu, pp. 37 (mimeo)
    · TONKOVIć, M., 2006. Biologija i dinamika populacije grdobine žutke (Lophius budegassa Spinola, 1807) u Jadranskom moru. Doktorska disertacija. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 160 pp. (mimeo).