CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Trlja od kamena

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001426

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Mullus surmuletus Linnaeus, 1758 (HRCP001426). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1426. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Najviše je ugrožava intenzivan gospodarski, mali i športsko-rekreacijski ribolov različitim priobalnim ribolovnim alatima, ponajviše mrežama stajaćicama i potegačama, zatim degradacija ili gubitak staništa (livade posidonije) kao posljedice ribolova, širenja alohtonih alga roda Caulerpa i onečišćenja priobalnog mora. Valja dodati i uznemirivanje. Mrežama potegačama, npr. migavicom, masovno se izlovljavaju nedorasli primjerci, pa je i to jedan od ozbiljnih uzroka njezine ugroženost.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Najviše je ugrožava intenzivan gospodarski, mali i športsko-rekreacijski ribolov različitim priobalnim ribolovnim alatima, ponajviše mrežama stajaćicama i potegačama, zatim degradacija ili gubitak staništa (livade posidonije) kao posljedice ribolova, širenja alohtonih alga roda Caulerpa i onečišćenja priobalnog mora. Valja dodati i uznemirivanje. Mrežama potegačama, npr. migavicom, masovno se izlovljavaju nedorasli primjerci, pa je i to jedan od ozbiljnih uzroka njezine ugroženost.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Sadašnje stanje populacije ove vrste zahtijeva smanjivanje ribolovnog napora onih alata kojima se vrsta pretežno izlovljava. Pozitivni učinci mogu se očekivati i od restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova (poglavito u područjima za koja se smatra ili zna da su mrjestilišta i rastilišta ove vrste), ali i vremenske zabrane ribolova u vrijeme reprodukcije. Poboljšanjem selektivnosti ribolovnih alata povećalo bi se preživljavanje nedoraslih primjeraka i time dugoročno osiguralo obnavljanje populacije. Nadalje, trebalo bi preispitati sadašnju najmanju dužinu ispod koje se primjerci ne smiju izlovljavati, jer je očito da je prenisko propisana (treba biti barem 15 cm). Da bi se mogle predložiti posebne zaštitne mjere, treba pojačati znanstvena istraživanja radi potanjeg opisivanja biološko-ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populacije.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Trlja od kamena naraste najviše do 50 cm dužine i mase do oko 1 kg, alise obično love mnogo manji primjerci, u Jadranu dugi od 16 do 25 cm. ženke su u prosjeku duže od mužjaka. Tijelo je izduženo, snažno i bočno blago stisnuto, donja strana glave i trbuh su ravnoplošni. Glava je dosta velika, zauzima oko ¼ ukupne dužine tijela, čeoni profil glave je zaobljen. Usta su malena, završna i nisko na glavi, blago ispruživa. Zubi su vrlo sitni, postoje samo na donjoj čeljusti i nepcu. Na bradi su dva dugačka i mesnata pipka, njihova je dužina veća od dužine prsnih peraja. Oči su velike, visoko na glavi, a međuočni prostor je ravan. Ispod očiju postoje dvije suborbitalne ljuske. Ljuske na tijelu su velike, ktenoidne, lako otpadaju. Bočna pruga je visoko na tijelu i prati gornji profil tijela, prekrivena je s 33–37 ljusaka. Leđne peraje su dvije, obje kratke, prva je trokutasta i bodljasta, a druga jedrolika i mekana. Podrepna peraja je slična drugoj leđnoj peraji i stoje jedna nasuprot drugoj. Trbušne peraje su smještene na prsima. Repna peraja je široka i račvasta, a repni držak dugačak i visok. Perajna formula glasi: D1. VII–VIII, D2. I + 7–8, A. II + 6–7, P. 15–17, V. I + 5 šipčica. Boje je odozgo smeđecrvene ili narančaste, kadikad smeđe išarana, s 3–4 zlataste uzdužne pruge po bokovima. Vanjski su rubovi ljusaka smeđi. Prva leđna peraja ima dvije tamne pru- ge od kojih je donja straga račvasta.Stariji primjerci uglavnom su samotnjaci ili se udružuje po nekoliko njih, a mladi se zadržavaju u većim skupinama. Spolno sazrije kad naraste približno do 14 cm ili napuni dvije godine. Njezin se rast odlikuje znatno većim prirastom u masu nego u dužinu (b > 3) (Dulčić i Kraljević, 1996a). Mrijesti se u svibnju i lipnju. Ikra i ličinački stadiji su pelagijski. Karnivorna je.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Trlja od kamena je pridnenopelagijska, priobalna i oceanodromna riba. Zadržava se iznad različitih tipova dna, ali pretežno na čvrstim, grubim kamenito-pjeskovitim, pjeskovitoljušturnim, i u livadama morske cvjetnice Posidonia oceani Trlja od kamena je pridnenopelagijska, priobalna i oceanodromna riba. Zadržava se iznad različitih tipova dna, ali pretežno na čvrstim, grubim kamenito-pjeskovitim, pjeskovitoljušturnim, i u livadama morske cvjetnice Posidonia oceani ; PHYSIS staništa: 11.223; 11.222;11.2411; 11.225;11.2412
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raširena je u cijelom Sredozemnom i Crnom moru te uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od Sjevernog mora do Dakra (FAO: 27, 34, 37).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom je Jadranu prilično jednolično rasprostranjena uz čitavu obalu (sl. 122). Općenito je brojnija u kanalima i uz obalu vanjskog ruba otoka.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Mullidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Nijssen, H. (2001)
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    trlja kamenjarka, barbun, bradač šiljoglavac, brkavica (trlja) šiljoglavka, šiljoglava brkavica; Vinja (1986) za istočno-jadransku obalu navodi 57 hrvatskih pučkih naziva.
  • Strana imena
    Striped Red Mullet (engleski), rouget de roche (francuska), triglia di scoglio (talijanski), Streifenbarbe, Meerbarbe (njemački).
  • Locus typicus
    Sredozemno more i Cronwell, Engleska
  • Bibliografija
  • · DULčIć, J. i KRALJEVIć, M., 1996a. Weight-length relationships for 40 fish species in the eastern Adriatic (Croatian waters). Fish. Res., 28:243–251.