CRVENI POPIS
NatragVrsta Caldesia parnassifolia (L.) Parl., herbarski primjerak (ZA) (FOTO D. MIHELJ, I. SOČO)
kaldezija
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001492
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE -)
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Topić, J., Nikolić, T. (2005): Caldesia parnassifolia (Bassi) Parl. (HRCP001492). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1492. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Jasenka Topić
- Suradnik/ci
Toni Nikolić
- Obrazloženje procjene
svojta nije potvrđena, tj. nađena na prirodnim lokalitetima od kraja 19. st., pa se može smatrati regionalno izumrlom
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9 Onečišćenje, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Uzroci nestanka. Onečišćenje vode (eutrofikacija), smanjenje močvarnih površina, nestanak staništa. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. Nalazi se na popisu Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), te na popisu svojti Direktive o staništima (Annex IIb, IVb). - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Caldesia parnassifolia je vodena trajnica, uglavnom kratke stabljike i s podankom. Svi su listovi bazalni, plutaju ili dolaze i u zraku, ovisno o dubini vode koju nastanjuju. Lisne peteljke su duge u vodenih oblika, nešto kraće u zračnih, te sadrže spužvasti aerenhim. Oblikom su ovalni ili elipsasti, srcaste do polusrcaste baze plojke, veličine do 6 x 4 cm. Cvjetovi su dvospolni, s oko 3 mm dugim lapovima i 5–7 mm dugim laticama bijele boje. Cvjetovi grade grozdove ili metlice. Prašnika ima šest, a plodnih listova 5–10, svaki sa po jednim sjemenim zametkom. Nalaze se u jednom pršljenu i nisu međusobno srasli. Plodovi nalikuju koštunici, s tvrdim endokarpom i spužvastim egzokarpom, nakrivo su jajoliki i glatki sa 3–5 longitudinalnih rebara s leđne strane. Svojta je zaostatak tercijarne flore na našim prostorima. Oprašivanje je entomofilno, a rasprostiranje plodova hidrohorno, tj. vodom. Razmnožava se i vegetativno bočnim stabljičnim izdancima. Cvjeta u srpnju i kolovozu. Pripada subtropskom flornom elementu. Broj kromosoma je 2n=22. Od 4 vrste u svjetskoj flori, disjunktno rasprostranjenih od Afrike i Azije do Australije, u Europi je prisutna samo C. parnassifolia. - Staništa
A.4.1.1. Tršćaci i rogozici - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Močvarna vegetacija tršćaka. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 53.1. Tršćaci (Phragmitetalia). Global Land Cover Characterization/Species Survival Commission. 21. močvare/bare/cretovi - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
+ (izumrla) Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, + (izumrla) Srbija i Crna Gora (Srbija), Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar) - Nacionalna rasprostranjenost
Gornjoposavska mezoregija, dravsko-dunavska nizina. Lokaliteti. Jošava (kod Đakova), Lonjsko polje, Polača (Palaša) u Slavoniji.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Liliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Alismatales - Porodica
Alismataceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- Strana imena
Caldesie (njemački), caldésie a feuilles de parnassie (francuski), mestolaccia minore (talijanski), srčastolistna kaldezija (slovenski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
- · SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.