CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Cuscuta epilinumWeihe, herbarski primjerak sabran 1957. god. kod Zdenčine, leg./det. Z. Uđbinac, ZA (FOTO D. MIHELJ, I. SOČO)

lanova vilina kosa

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001493

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE (CR?))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Andreškić, A., Cigić, P., Šoštarić, R. (2005): Cuscuta epilinum Weihe (HRCP001493). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1493. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Renata Šoštarić
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    Prva procjena vrste.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1.1 Zemljoradnja s prostornom izmjenom usjeva
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci nestanka. Smanjivanjem do potpunim nestankom lana u kulturi, smanjuje se i nestaje domadar ove parazitske svojte. U literaturi se lanova vilina kosa spominje posljednji put 1908. (FORENBACHER 1908b), a posljednji herbarski primjerak datira iz 1957. (leg./det. Uđbinac Z., 7. VII 1957., loc.: u Zdenčini; ZA). Noviji podaci o nalazima nisu poznati, pa je vjerojatno svojta regionalno izumrla. S obzirom na nedostatne podatke, moguće je da je vrsta negdje lokalno opstala. U tom slučaju treba imati status CR.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. NSAP-om predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite (NN 81/99, 3. 8. 1999.) upitna je. Na popisu je ugroženih svojti središnje Europe (Preporuka br. 44, ANONYMUS 1995).
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Stabljika lanove viline kose je tanka, nerazgranjena ili razgranjena najviše 1–2 puta, zelenkastosive boje. Cvjetovi su dvospolni, sjedeći, veličine oko 3 mm, a 6 ih je do 13 skupljeno u 10–11 mm široke cvatne glavice. Čaška se sastoji od pet široko trokutasto-jajastih, na vrhu ušiljenih i pri dnu međusobno sraslih lapova zelenkastožute boje i jednako je dugačka kao cijev vjenčića. Vjenčić čini pet žućkastobijelih latica koje su u donjem dijelu srasle u trbušastu cijev, do dva puta dulju od vršnih jajasto-trokutastih, tupih ili ušiljenih, najčešće uspravnih režnjeva. S unutarnje su strane cijevi vjenčića ljuske, kraće od cijevi, šiljasto nazubljenog ruba, pritisnute uz cijev ili nagnute prema unutrašnjosti cijevi, ponekad reducirane na kratka krilca blizu baze vjenčića. Pet prašnika priraslo je na cijev vjenčića i zatvoreni su u cvijetu. Dva vrata tučka (uključivši i njuške) stoje odvojeno i jednako su dugi kao i plodnica ili nešto kraći. Njuške tučka dugačke su otprilike kao i vratovi. Tobolci se otvaraju poprečno i sadrže četiri sjemenke. Sjemenke su okruglaste, 1–2 mm velike, uglavnom jednostrano spljoštene, s jasnim udubljenjem i često ostaju vezane u parovima. Lanova vilina kosa je biljka koja se primarno pojavljuje kao parazit na nižim nadmorskim visinama srednje Europe, a kao heliofit na sunčanim mjestima i na nešto većim nadmorskim visinama. Prema kontinentalnosti suboceanska je svojta s težištem rasprostranjenosti u zapadnom dijelu srednje Europe i sa stanovitim prodorom na istok. Cvate u srpnju i kolovozu. Prema životnom je obliku vaskularni parazit. Cvate od lipnja do kolovoza. Arheofit je čije podrijetlo nije sasvim jasno. Pretpostavlja se da potječe iz jugozapadne Azije i da je unesena u Europu u prapovijesno vrijeme.
  • Staništa
    I.2.1.1.1. Mozaik jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva, I.2.2.1. Intenzivno obrađivane oranice na nekomasiranim površinama, I.2.2.2. Ekstenzivno obrađivane oranice, I.3.1.1. Intenzivne komasirane oranice s usjevima monokultura
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Gotovo se isključivo javlja u poljima lana, gdje parazitira na vrsti Linum usitatissimum. Iznimno se pojavljuje i na drugim vrstama, poput Lolium temulentum, Camelina sativa, a vrlo rijetko na svojtama Urtica sp., Humulus lupulus, Cannabis sativa. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 82 Usjevi. Global Land Cover Characterization/Species Survival Commission. 17. plantaže
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    [svojta nije nativna] [Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska, Korzika, + (izumrla) Hrvatska, Češka, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Švicarska, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Srbija i Crna Gora (Srbija), ? (dvojbeno pojavljivanje) Portugal, Makedonija, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Švedska, uključujući Öland i Gotland, + (izumrla) Slovenija] Atlantska do subatlantska svojta.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pokupska, gornjoposavska i zagorska mezoregija. Lokaliteti. Kalnička gora, Krapina, Križevci, Strahinščica, Varaždinske Toplice.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Solanales
  • Porodica
    Convolvulaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
    Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Flax Dodder (engleski), Flachs-Seide (njemački), cuscuta strozzalino (talijanski), cuscute du lin (francuski), prava predenica (slovenski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • · ANONYMUS (1995): Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural Habitats. Standing Committee Recommendation No. 44 (1995) on the conservation of some threatened plants in Central Europe (Adopted by the Standing Committee on 24 March 1995). Council of the European Communities, 1–7. FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.
    · HRŠAK, V. (1997): Cuscutaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 2. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 2. Nat. Croat. 6(Suppl. 1):120–121.
    · REGULA-BEVILACQUA, LJ., ŠEGULJA N. (2000): Analyse der Flora Gebirgszuges Strahinščica im Hrvatsko zagorje (Kroatien). Acta Bot. Croat. 59(1):243–278.
    · SCHLOSSER, J. C. K. (1870): Kalnička gora sa svoje prirodopisne znamenitosti. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 11:146–227.
    · SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.