CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Atlantska jesetra

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001497

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE -)

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Acipenser sturio Linnaeus, 1758 (HRCP001497). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1497. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Milorad Mrakovčić
    Andreja Brigić
    Ivana Buj
    Marko Ćaleta
    Perica Mustafić
    Davor Zanella
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Kritično ugrožena - CR (1996)
  • Europska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Komercijalno se lovi i iskorištava.
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.4 Morska i slatkovodna akvakultura, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    IUCN uzroci ugroženosti: 1.3.7.; 1.4.6.; 3.1.; 3.4.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.7.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    IUCN mjere zaštite:1.1.; 1.2.2.2.; 2.2.; 3.; 4.2.; 5.1.; 5.7. Opće mjere zaštite atlantske jesetre bile bi smanjenje izlova i sprječavanje regulacije vodotoka. No, kako je vrsta regionalno izumrla i kako u naše područje jedinke zalutaju tek povremeno, zaštitne mjere nisu predviđene.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Atlantska jesetra naraste najviše do 350 cm i mase od 320 kg. Tijelo joj je izduženo, valjkasto, a glava pokrivena koštanim pločama. Leđa su maslinastoplave boje sa zlatnim preljevima, bokovi su svjetli sa srebrnim preljevima, a trbuh je bijel. Rilo je produženo, trokutasto, blago izvijeno, te zauzima više od 60% glave. Ima malena donja usta. Usne su mesnate i pružive, a donja je na sredini prekinuta. Nosni su otvori veliki, a brčići na rilu ne dopiru do gornje usne. Na tijelu ima pet redova masivnih, koštanih štitova. Između leđnog i bočnih redova štitova guste su poprečne linije manjih romboidnih pločica. Leđna peraja smještena je daleko straga, a repna je, kao u svih jesetrovki, nejednakokriščana (heterocerkalna). Atlantska jesetra uglavnom živi pojedinačno. Hrani se mekušcima, rakovima, ličinkama kukaca, mnogočetinašima i malim ribama. Mužjak spolno sazrijeva sa 7–15 godina, kad naraste do nekih 120 cm, a ženka s 8–14 godina pri dužini od nekih 155 cm. Atlantska jesetra je anadromna vrsta koja na proljeće (od veljače do srpnja) ulazi u rijeke i mrijesti se nedaleko od ušća, u dubokim, tekućim dijelovima rijeka, iznad kamenja i šljunka. Odrasle jedinke se za migracija ne hrane. Izbacuju između 0,8 i 2,4 milijuna ljepljivih, pridnenih jajašaca čiji razvoj traje oko tjedan dana pri temperaturi 14–19°C. Nakon mrijesta odrasli se vraćaju u more, dok mlađ odlazi u more tek za dvije godine. Atlantska jesetra je spororastuća i dugoživuća riba, a zabilježena je i starost od 100 godina.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Atlantska jesetra je pridnena vrsta. Živi u slatkim, boćatim i slanim vodama umjerenog pojasa, na dubinama od 5 do 60 m (Physis 24.14–24.15). Odgovara joj temperatura vode 10–18°C i pH 7,5. To je amfihalina i potamodromna riba najčešće litoralnih zona. Zalazi u rijeke radi mrijesta, a mladi borave i u estuarijima i u moru.
  • Duljina generacije
    7-15 godina
  • Veličina i trend populacije
    Vrsta je regionalno izumrla.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Atlantska jesetra je europska i zapadnoazijska vrsta, koja nastanjuje istočni Atlantik, osobito pliće dijelove Baltičkog i Sjevernog mora, dopirući sve do obala Maroka. Nastanjuje sjevernu obalu Sredozemlja i ostala pripadajuća mora, poput Jonskog, Jadranskog, Egejskog, Crnog mora, itd. Vrsta je zabilježena i na Islandu.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Hrvatskoj je veoma rijetka, a nađena je u dunavskom i jadranskom slijevu. Učestalost: samo zalutale jedinke


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    Chondrostei (štitonoše)
  • Red
    Acipenseriformes
  • Porodica
    Acipenseridae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bemis, William E., Eric K. Findeis, and Lance Grande, 1997: An overview of Acipensiformes. Environmental Biology of Fishes, vol. 48. 25-71.
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Fishbase (1900-01-01 00:00:00) http://www.fishbase.org
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
    International Commission on Zoological Nomenclature. Direction 57 Addition to the Official List of Specific Names in Zoology (a) of the specific names of Forty-seven species belonging to the classes Cyclostomata, Pisces, Amphibia and Reptilia, each of which is the type species of a genus, the name of which was placed on the Official List of Generic Names in Zoology in the period up to the end of 1936 and (B) of the specific name of one species of the class Amphibia which is currently treated as a senior Subjective synonym of the name of such a species.Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 1D(D.18), 365-388 (1956)
    Kullander, S.O. (1999) Förteckning över svenska fiskar
    Kullander, S.O. (2004-03-17 00:00:00) Förteckning över svenska fiskar
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
    Strøm, H. (1784). Physisk-oeconomisk beskrivelse over Eger-præstegiæld i Aggerhuus-stift i Norge
    Van Emmerik, W.A.M. & De Nie, H.W. (2005)
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
    Sturgeo (engleski Stoer (njemački)
  • Locus typicus
    Sredozemno more
  • Bibliografija
  • -