CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Jadranska jesetra

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001501

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A1ac; B2ab(iii))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Acipenser naccarii Bonaparte, 1836 (HRCP001501). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1501. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Milorad Mrakovčić
    Andreja Brigić
    Ivana Buj
    Marko Ćaleta
    Perica Mustafić
    Davor Zanella
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    kontinuirani pad brojnosti, rascjepkan areal, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa
  • Globalna procjena
    Osjetljiva - VU (1996)
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    kontinuirani pad brojnosti, rascjepkan areal, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Meso jadranske jesetre služi kao hrana.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    IUCN uzroci ugroženosti: 1.4.6.; 3.1.1.; 6.3.; 9.7. Jadransku jesetru ugrožava onečišćenje vodotoka i pregrađivanje rijeka, čime se sprječavaju migracije. Veliki je problem i izlov nedoraslih jedinki.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    IUCN mjere zaštite: 1.1.; 1.2.2.2.; 2.2.; 3.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Ekologija i status populacija jadranske jesetre slabo su poznati. Stoga treba nastaviti znanstvena istraživanja, utvrditi točna područja prebivanja te spriječiti onečišćenja i regulacije vodotoka. Svakako je nužno odrediti najmanje lovne dužine.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Jadranska jesetra naraste najviše do 200cm i mase od 70 kg. Tijelo joj je izduženo i vretenasto, a glava pokrivena koštanim pločama. Leđa su maslinastosmeđe boje, bokovi su svjetliji, a trbuh bijel. Rilo je široko i kratko, na vrhu zaobljeno,a zauzima manje od 60% glave. Ima mala donja (subterminalna) usta. Usne su mesnate i pružive, a donja je na sredini prekinuta. Brčići su nerasperani i s donje su strane rila, bliže njegovu vrhu nego ustima. Duž tijela se pruža pet redova koštanih štitova. Prve šipčice prsnih peraja su snažne, koštane. Leđna peraja smještena je daleko straga, a repna je nejednakokriščana (heterocerkalna).Hrani se bentoskim, planktonskim i nektonskim beskralješnjacima i sitnom ribom. Jadranska jesetra je diadromna riba koja zalazi u rijeke radi mrijesta. Dugo je živuća i sporo rastuća vrsta. Spolna zrelost nastupa između šeste i osme godine kad mužjak dosegne dužinu od 80 cm, a ženka i više. Mrijesti se od ožujka do svibnja. Nakon izvaljivanja, mladi putuju prema moru gdje odrastaju. U početku rastu brzo, pa su na kraju druge godine dugi oko 50 cm i teški oko 1 kg. Međutim, da bi dosegnuli duljinu od 1 m i masu od 8 do 9 kg, treba im još 10 godina.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Jadranska jesetra je pridnena vrsta koja nastanjuje slatke, bočate i slane vode Jadrana (Physis 24.15, 13). Živi na mjestima gdje je dno muljevito ili pjeskovito. Uglavnom se zadržava blizu riječnih ušća, do 40 m dubine, premda se katkada spušta i dublje.
  • Duljina generacije
    6-8 godina
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Jadranska jesetra je endem Jadranskoga mora i pripadajućih rijeka. Nastanjuje rijeke sjeverne Italije, a u Hrvatskoj dolazi u ušćima rijeka jadranskog slijeva. Češća je u sjevernom Jadranu, a zabilježena je i uz albansku obalu.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Podrijetlo: autohtona vrsta, endem Jadranskog mora Ušća rijeka jadranskog slijeva. Učestalost: rijetka vrsta


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    Chondrostei (štitonoše)
  • Red
    Acipenseriformes
  • Porodica
    Acipenseridae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bemis, William E., Eric K. Findeis, and Lance Grande, 1997: An overview of Acipensiformes. Environmental Biology of Fishes, vol. 48. 25-71.
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    jesetra tuponoska
  • Strana imena
    Adriatic sturgeon (engleski); Adriastör, Storione (njemački)
  • Locus typicus
    talijanske rijeke Brenta, Piave, Adige, Livenza, Bacchiglione, Tagliamento
  • Bibliografija
  • -