CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

List

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001537

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Solea solea (Linnaeus, 1758) (HRCP001537). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1537. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Najveća smrtnost lista uzrokovana je ciljanim izlovljavanjem mrežom listaricom, i to najintenzivnije u vrijeme migracija i mriješćenja (sjeverni Jadran), a manje slučajnim ulovom različitim drugim mrežama stajaćicama i povlačnim mrežama, ali i zbog onečišćenja priobalnog mora, degradacije staništa uzrokovane ribolovom, i uznemirivanja.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5 Korištenje bioloških resursa, 5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Najveća smrtnost lista uzrokovana je ciljanim izlovljavanjem mrežom listaricom, i to najintenzivnije u vrijeme migracija i mriješćenja (sjeverni Jadran), a manje slučajnim ulovom različitim drugim mrežama stajaćicama i povlačnim mrežama, ali i zbog onečišćenja priobalnog mora, degradacije staništa uzrokovane ribolovom, i uznemirivanja.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Zaštićen je najmanjom veličinom ispod koje se ne smije loviti, po Naredbi, koja je danas na snazi, to je 20 cm,što bi radi djelotvorne zaštite nedoraslih primjeraka trebalo povećati na barem 25 cm. Trebalo bi radi zaštite propisati i lovostaj, barem u jednom dijelu mriješćenja, i obavljati praćenje stanja populacije istaništa (monitoring). Da bi se mogle predlagati posebne zaštitne mjere, treba pojačati znanstvena istraživanja radi potanjeg opisivanja biološko-ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populacije.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    List može narasti do 70 cm dužine i mase do 3 kg, u istočnom Jadranskom moru vjerojatno samo do 47 cm (Grubišić, 1959), a najčešći su primjerci u lovinama između 26 i 32 cm (73,8%) (modus 29,5 cm) (Cetinić et al., 2003, Soldo et al.,2004). Tijelo je ovalno, visoko i jako plosnato. Koža je hrapava zbog ljusaka sa sitnim bodljicama (ktenija) na slobodnom rubu. Visina tijela odgovara 1/3 njegove dužine. Oči se nalaze na desnoj strani glave, a gornje oko smješteno je djelomično ispred donjeg. Gubica je kratka, zaobljena i strši iznad donje čeljusti. Usta su malena, u obliku luka. Prednji nosni otvori na kratkoj su cjevčici koja, polegnuta unatrag, ne dopire do ruba donjeg oka. Na slijepom boku glave brojne su kožnate resice. Bočna pruga proteže se sredinom oba boka, prekrivena je sa116–165 ljusaka na kojima se nazire sitna pora, a iznad glave je jako izdignuta. Leđna i podrepna peraja dugačke su, leđna počinje ispredočiju, na gubici, i proteže se čitavom leđnom stranom tijela, a njezine zadnje šipčice, kao i one podrepne peraje, spojene su opnom srepnim drškom. Prsne i trbušne peraje su malene, prsna na slijepom boku samo je malo kraća od one na okatom boku. Formula perajaglasi: D. 69–97, A. 53–79, P. 9–10, V. 5–6 šipčica. Boja mu je na okatom boku smeđezelenkasta ili sivkasta s nepravilnim tamnijim mrljama, vrh prsne peraje ima crnu mrlju, a repna peraja crn stražnji obod. Zadržava se u raspršenim zajednicama, a združuje se samo u vrijeme mriješćenja. U Jadranu se mrijesti krajem jeseni i zimi (prosinac–ožujak), dalje od obale, najprije veći listovi, a fekunditet ženka između 300 i 400 g iznosi 150.000–250.000 ikre; raste brzo, u prvoj godini naraste do 18–20 cm, a u drugoj 21–30 cm, i to mužjaci jednako mjerno u dužinu i masu (b = 3), a ženke nešto brže u masu (b > 3) (Piccinetti i Giovanardi, 1984; Vallisneri et al., 2001). Ikra je pelagijska. Migracija oka započinje u ličinaka od 7 mm, a završava pri 10–11 mm dužine. Spolnu zrelost postiže pri oko 25 cm dužine ili s dvije godine starosti, moguće i malo poslije.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Demerzalna je, oceanodromna, morska i brakična vrsta ribe koja nastanjuje vode temperaturnog raspona od 8 do 24°C. Zadržava se na dubinama do 250 m, na pjeskovitim, pjeskovito-muljevitim i sasvim muljevitim dnima. Dok miruje na dnu, ukopava se u supstrat. Najgušća su mu naselja oko riječnih ušća, a ulazi i u donje tokove rijeka. Ljeti se zadržava dublje, a zimi pliće.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjena je u Sredozemnom, Mramornom i jugozapadnom dijelu Crnoga mora te uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od fjorda Trondheima, zapadnog Baltičkog i Sjevernog mora do Senegala (FAO: 27, 34,37).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu rasprostranjen je zapravo posvuda, ali su mu naselja najgušća u sjevernom dijelu, osobito u Kvarneru i uz zapadnu obalu Istre te u Neretvanskom kanalu (sl. 130). Uz zapadnu obalu Jadrana rasprostranjen je jednoličnije, a i naselja su mu gušća


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Pleuronectiformes
  • Porodica
    Soleidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Lutaenko, K.A.; Furota, T.; Nakayama; S.; Shin, K.; Xu, J. (2013). Atlas of Marine Invasive Species in the NOWPAP Region. Beijing: NOWPAP DINRAC (Northwest Pacific Action Plan, Data and Information Network Regional Center). 189 pp.
    Lutaenko, K.A.; Furota, T.; Nakayama; S.; Shin, K.; Xu, J. (2013). Atlas of Marine Invasive Species in the NOWPAP Region. Beijing: NOWPAP DINRAC (Northwest Pacific Action Plan, Data and Information Network Regional Center). 189 pp.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Nijssen, H. (2001)
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    soja, švoja, platuša, obični list
  • Strana imena
    Common Sole (engleski), sole commune (francuski), sogliola (talijanski), Seezunge (njemački).
  • Locus typicus
    europska mora (»M. Europaeo«).
  • Bibliografija
  • · CETINIć, P., DULčIć, J., JARDAS, I., KRALJEVIć, M., PALLAORO, A., SOLDO, A i MATIć SKOKO, S., 2003. Ocjena stanja biozaliha bentoskih naselja
    ribolovnog područja sjevernog dijela zapadne obale Istre. Studije i elaborati IOR-a Split, br. 244: 84 pp. (mimeo).
    · GRUBIšIć, F., 1959. Novi podaci o maksimalnim dužinama nekih jadranskih riba. Bilj.Inst. Oceanog
    · PICCINETTI, C. i GIOVANARDI, O., 1984. Donnés biologiques sur Solea vulgaris Quinsel en Adriatique. FAO Rapp. Pêches/FAO Fish. Rep., (290): 117–121.
    · SOLDO, A., CETINIć, P., DULčIć, J., JARDAS, I., KRALJEVIć, M., PALLAORO, A. i MATIć SKOKO, S., 2004. Fishing of the Common sole, Solea solea (Linnaeus, 1758), in the eastern Adriatic Sea. Rapp. Comm. int. Mer Médit., 37: p.442
    · VALLISNERI, M., TINTI, F., TOMMASINI, S. i PICCINETTI, C., 2001. Reproductive cycle of the Common sole, Solea solea Quinsel, 1806, in the northern Adriatic Sea. Acta Adriat., 42 (2): 59–63.