CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Lastavica prasica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001588

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Trigla lyra Linnaeus, 1758 (HRCP001588). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1588. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Regionalno je ugrožena, kao i mnoge druge pridnene vrste riba, intenzivnim ribolovom pridnenom koćom i parangalom, a rijetko i nekim drugim ribolovnim alatima te degradacijom ili gubitkom staništa zbog ribolova i onečišćenja mora
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Regionalno je ugrožena, kao i mnoge druge pridnene vrste riba, intenzivnim ribolovom pridnenom koćom i parangalom, a rijetko i nekim drugim ribolovnim alatima te degradacijom ili gubitkom staništa zbog ribolova i onečišćenja mora
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 4.1. Službeno obrazovanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Sadašnje stanje populacije ove vrste zahtijeva smanjivanje ribolovnog napora onih alata kojima se vrsta pretežno izlovljava. Pozitivni učinci mogu se očekivati i od restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova (pogotovo u područjima za koja se smatra ili zna da su mrjestilišta i rastilišta ove vrste), ali i vremenske zabrane ribolova u vrijeme reprodukcije. Poboljšanjem selektivnosti ribolovnih alata preživjelo bi više nedoraslih primjeraka, a time bi se dugoročno osiguralo obnavljanje populacije. Nadalje, trebalo bi propisati najmanju dužinu ispod koje se primjerci ne smiju izlovljavati. Da bi se mogle predložiti posebne zaštitne mjere treba pojačati znanstvena istraživanja radi potanjeg opisivanja biološko-ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populacije.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Općenito naraste do 75 cm u dužinu i postigne masu oko 6 kg, a u Jadranskom moru manje – do 50 cm i do malo više od 1 kg (Jardas i Županović, 1983). Tijelo je izduženo i oblo, a visina se postupno smanjuje od glave prema repu. Glava je velika, visoka i s mnogo koštanih bodlja i grebenčića, a s donje strane ravnoplošna. Oči su velike, a međuočni prostor konkavan. Prednji dio gubice izvučen je iznad usta i završava dvama bočnim ispupčenjima, nazubljenima s vanjske strane, a razdvojenima dubokim i širokim udubljenjem. Iza glave, neposredno iznad prsnih peraja, postoji obostrano na korakoidnoj kosti dugačka i snažna bodlja koja seže do polovine dužine prsnih peraja. Prsne peraje unatrag sežu do iznad podrepne peraje, njihove tri donje šipčice slobodne su i člankovite. Ljuske su sitne, ktenoidne, nema ih na prednjem dijelu leđa, osnovicama parnih peraja, prsima i prednjem dijelu trbuha. Leđne peraje su dvije, prva je visoka i bodljasta, a druga leđna te podrepna peraja su dugačke, približno iste dužine, i stoje jedna nasuprot drugoj. Leđne peraje su svojim osnovicama uložene u plitki žljebić koji je s obje strane obrubljen nizom od većeg broja bodljastih koštanih štitića. Trbušne peraje dugačke su i smještene na prsima. Repna peraja je konkavna stražnjeg oboda i šiljastih vrhova. Formula peraja glasi: D1 . VIII–X, D2. 15–16, A. 15–16, P. 10 + 3 slobodne šipčice, V. I + 5 šipčica. Leđa su uglavnom crvena, bokovi ružičasti, a trbuh bljedosrebrnast. Podrepna i prsne peraje su tamne, sa sitnim plavim točkama. Mrijesti se potkraj zime i u prvoj polovini proljeća, a ikra je pelagijska. U Jadranu počinje spolno sazrijevati pri dužini od oko 28 cm, a iznad 39–40 cm svi su primjerci spolno zreli. U juvenilnoj fazi brže raste u dužinu nego u težinu, a u adolescentnoj i adultnoj suprotno, odnos spolova u adolescentnoj i adultnoj fazi je mužjaci : ženke = 32% : 68% (Jardas i Županović, 1983).
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Pridnena je. Pokazuje više batifilna svojstva od drugih triglida. Zadržava se uglavnom u području kontinentske podine, a rjeđe i na gornjem rubu slaza, na dubinama od 10 do 500 (700) m, s preferentnim dubinama približno između 150 i 200 m, ali je na nekim područjima brojna i dublje ili pliće. Može se naći na različitim dnima, ali mnogo češće na muljevitim i muljevivtopjeskovitim sedimentima. Izbjegava područja koja su gusto naseljena spužvama i bodljikašima ; PHYSIS staništa: 11.222–11.225;11.2412; 11.211;11.2411
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Lastavica prasica rasprostranjena je u čitavom Sredozemnom moru (nema je u Crnom moru) i u istočnom Atlantskom oceanu, od Sjevernog mora do Mauritanije (FAO: 27, 34, 37)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu rasprostranjena je samo u njegovu srednjem i južnom dijelu, a općenito je brojnija u otvorenom moru (Jardas, 1988) (sl. 138).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygi
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Scorpaeniformes
  • Porodica
    Triglidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Hureau, J.-C., and Th. Monod, eds., 1973: null. Check-list of the fishes of the north-eastern Atlantic and of the Mediterranean (Clofnam), vol. 1. xxii + 683.
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    kokotić kosteljač, lastavica hroktavica, lastavica čepurljica, kosteljača; Vinja (1986) za ovu i druge slične vrste por. Triglidae navodi za istočnojadransku obalu 62 hrvatska pučka naziva.
  • Strana imena
    Piper (engleski), grondin lyre (francuski), cappone lira (talijanski), Pfeifenfisch (njemački)
  • Locus typicus
    engleska obala (»in Mari Britannico«)
  • Bibliografija
  • · JARDAS, I., 1983. Analitički pregled ihtiofaune Jadranskog mora. Ichthyologia, 15 (1): 15–3