CRVENI POPIS
NatragGlavoč travaš
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001589
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Zosterisessor ophiocephalus (Pallas, 1814) (HRCP001589). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1589. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ivan Jardas
Armin Pallaoro
Nedo Vrgoč
Stjepan Jukić-Peladić
Vlado Dadić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
- - Europska procjena
- - Mediteranska procjena
- - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Ugrožen je usputnim izlovljavanjem alatima priobalnog ribolova gdje se pojavljuje kao prilov, a pogotovo degradacijom i/ili nestajanjem životnog prostora zbog različitih antropogenih aktivnosti na obali i u priobalnom moru (urbanizacija i industrijalizacija obale, hidrogradnja, onečišćenje priobalnog mora, uznemirivanje) i širenja alohtonih alga roda Caulerpa u livadama morskih cvjetnica rodova Zostera i Cymodoce. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Ugrožen je usputnim izlovljavanjem alatima priobalnog ribolova gdje se pojavljuje kao prilov, a pogotovo degradacijom i/ili nestajanjem životnog prostora zbog različitih antropogenih aktivnosti na obali i u priobalnom moru (urbanizacija i industrijalizacija obale, hidrogradnja, onečišćenje priobalnog mora, uznemirivanje) i širenja alohtonih alga roda Caulerpa u livadama morskih cvjetnica rodova Zostera i Cymodoce. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Djelotvorna bi se zaštita glavoča pločara postigla ponajprije zaštitom staništa od onečišćenja i pretjerane industrijalizacije i urbanizacije priobalja, što danas nije lako, no time bi se uklonile mnoge posljedice ljudskih aktivnosti, ali bi trebalo i podizanje svijesti o potrebi zaštite priobalnih staništa riba i istraživanje biologije, ekologije i staništa te uvođenje praćenja stanja (monitoring). - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Naraste u dužinu do 25 cm i masu do 0,3 kg, i jedan je od najvećih jadranskih glavoča. Tijelo je izduženo, valjkasto, a prema repu blago bočno stisnuto. Glava je velika i blago bočno stisnuta, veće visine nego širine. Usta su široka, završna, tek blago iskošena, a usni procijep seže do iza visine prednjeg oboda oka, donja čeljust blago je ispupčena, a usnice su velike i mesnate. Zubi su općenito sitni, dijelom poput očnjaka, a veći su na donjoj čeljusti. Oči su visoko na glavi i blago izbočene. Prednji nosni otvori su cjevasti. Ljuske su sitne, ktenoidne, protežu se i na zatiljku, gotovo do očiju, grlu i na gornjem dijelu škržnog poklopca; u bočnoj pruzi ima ih između 53 i 68. Leđne peraje su dvije, prva kratka i bodljasta, počinje znatno iza korijena prsnih peraja, a druga je dugačka, mekana ipočinje neposredno iza prve. Podrepna peraja je slična drugoj leđnoj,nešto je od nje kraća, a stoje jedna nasuprot drugoj. Prsne peraje su šiljaste, gornje šipčice samo su na vrhovima slobodne. Trbušne peraje potpuno su međusobno srasle u okruglastu prianjalku. Repna peraja je ovalna. Perajna formula glasi: D1. V–VII, D2. I + 13–16, A. I + 12–16, P. 18–20, V. I+ 5 šipčica. Boje je žutomaslinastozelene, po leđima i bokovima sa smeđim mrljama, žuta trbuha. Na kraju repnog drška i na korijenu repne peraje postoji tamna mrlja. Mrijesti se višekratno između veljače i svibnja. Mužjaci u tlu grade gnijezda promjera 20–30 cm i duboka 10–12 cm u koja do 10 ženka položi ikru (150.000–300.000), koju potom mužjaci čuvaju do izvaljenja (eklozije). U Sredozemnom moru (Izmirski zaljev) ženke spolno sazriju u 2.–3. godini, odnosno pripribližnoj dužini od 10 cm (TL50%), a najveći jednokratni fekunditet je oko 16.300 (Akyol et al., 2004). Živi oko 5 godina. Hrani se uglavnom rakovima i sitnom ribom. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Glavoč travaš je priobalna, pridnena, sedentarna, morska i brakična vrsta. Zadržava se na muljevitim plićinama, obraslim algama i morskim cvjetnicama rodova Cymodocea i Zostera,a rijetko i u livadama vrste Posidonia oceanica, najčešće uz riječna ušća i u duboko uvučenim uvalama i zaljevima te u brakičnim lagunama od obalnog ruba do nekoliko metara dubine. Kopa jame u mulju koje se razlikuju s obzirom na sezone, one zimske imaju oblik rovova ; PHYSIS staništa: 11.221; 11.33111; 11.3321; 11.3322;13.24; 11.34; 11.4 - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Glavoč travaš je sredozemnomorskocrnomorski endem (FAO: 37), uglavnom rasprostranjen uz sjeverne obale tih područja - Nacionalna rasprostranjenost
U istočnom Jadranu rasprostranjen je posvuda uz obalno gdje god mu odgovara stanište (sl. 139). Osobito je brojan u sjevernojadranskim lagunama, u Novigradskom i Karinskom moru.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
Neopterygii - Nadred
Acanthopterygii - Red
Perciformes - Porodica
Gobiidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
- Ostala hrvatska imena
glavoč travnjak, glavoč puričaš, glavoč batalaš, travaš. - Strana imena
Grass Goby (engleski), gobie lote (francuski), ghiozzo gó (talijanski), Venezianische Meergrundel (njemački) - Locus typicus
Krim, Ukrajina, Crno more
- Bibliografija
- -