CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Krbavski pijor

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001594

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(ii,iii,iv)+2ab(ii,iv))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Barbalić, L., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Phoxinellus krbavensis Zupančič & Bogutskaya, 2002 (HRCP001594). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1594. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Milorad Mrakovčić
    Andreja Brigić
    Ivana Buj
    Ljubica Barbalić
    Perica Mustafić
    Davor Zanella
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    rascjepkan areal, kontinuirano smanjenje arela, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, kontinuirano smanjenje područja rasprostranjenosti
  • Globalna procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Slabo je poznata vrsta, bez značenja za ribarstvo i športski ribolov.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    IUCN uzroci ugroženosti: 1.3.; 1.3.6.; 2.; 6.3.; 7.1.; 9.1.; 9.9. Glavni su uzroci ugroženosti vrste veoma usko područje rasprostranjenosti, isušivanje krških vodotoka, pretjerano iskorištavanje i onečišćenje voda, gradnja prometnica. Za podrobnije podatke o ugroženosti vrste bilo bi potrebno saznati znatno više o njezinoj biologiji i točnijoj rasprostranjenosti.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    IUCN mjere zaštite: 1.2.2; 2.2.; 3.; 4.; 4.4.2.; 5.4.; 5.7.2. Ponajprije su nužna ciljana istraživanja kako bi se upoznala biologija i ekologija vrste, stanje populacija i stanišni uvjeti u kojima živi. Na temelju sadašnjih spoznaja, za zaštitu krbavskog pijora potrebno je stvaranje ihtiološkog rezervata, uz ograničavanje regulacija vodotoka, smanjenje onečišćenja, zabranu bilo kakve gradnje (ponajprije cestogradnje) na širem području i zabranu unosa invazivnih, alohtonih vrsta na njezina područja. U dugoročnom planiranju zaštite vrste treba imati na umu uspostavljanje sustava monitoringa.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo je izduženo i izrazito spljošteno. Leđa su prilično izbočena, iza glave je uočljiva grba. Trbušna strana je gotovo ravna, katkada nježno konveksna. Glava je niska, relativno dugačka. Oči su male (promjer im je manji od duljine rostruma). Sam rostrum je zadebljao i prilično zaobljen. Usta su poludonja (subterminalna). Repni držak je izdužen i dosta plitak. Leđna peraja ima uglavnom tri jednostavne (nerazgranjene) i 7½ razgranjenih šipčica. Osnova leđne peraje smještena je iznad osnove trbušnih peraja. Udaljenost između trbušnih i podrepne peraje veoma je kratka, što je jedna od značajka vrste. Škržne šipčice su relativno brojne (11–12), a ždrijelni zubi (4–5)(5–4) glatki. Ljuske su male, slabo okoštale, međusobno dosta udaljene i duboko usađene u kožu. Bočna je pruga nepravilna, isprekidana i kratka, uglavnom s ukupno 20–40 ljusaka. Leđa i bokovi prekriveni su brojnim tamnim točkama različite veličine i oblika. Na leđima su točke katkada veoma guste pa mogu biti i međusobno spojene te tvoriti veće nepravilne tamne mrlje. Poput ostalih pripadnika roda hrani se različitim vodenim beskralješnjacima. O reprodukciji krbavskog pijora nema podataka, ali vjerojatno se poput ostalih vrsta ovoga roda mrijesti u lipnju i srpnju. Ženka parcijalno odlaže sitna i malobrojna jaja (1 000 –2 000) na kamenitu i šljunkovitu podlogu.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Nastanjuje sporije krške rijeke i izvore, ali u većem dijelu godine, za sušnih i nepovoljnih razdoblja, obitava u podzemnim prostorima i špiljama (Physis 24.14–24.15).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Krbavski pijor endemična je vrsta za Hrvatsku.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva i hrvatski endem Nastanjuje krške vodotoke, izvore i podzemne prostore Krbavskoga polja. Dosad je zabilježen u Vukovoj pećini, Ribničkom jezeru i špilji Suvaja. Učestalost: rijetka vrsta


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    Teleostei (prave koštunjače)
  • Red
    Cypriniformes
  • Porodica
    Cyprinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Zupančič, P.; Bogutskaya, N. G. (2002). Description of two new species, Phoxinellus krbavensis and P. jadovensis, re-description of P. fontinalis Karaman, 1972, and discussion of the distribution of Phoxinellus species (Teleostei: Cyprinidae) in Croatia and in Bosnia and Herzegovina. Natura Croatica. 11 (4): 411-437. [In English.].
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Krbava minnow (engleski); Krbava Erlitze (njemački)
  • Locus typicus
    Špilja Vukova pećina u Krbavskom polju
  • Bibliografija
  • -