CRVENI POPIS
NatragMorski konjić (kratkokljunić)
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001642
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Hippocampus hippocampus (Linnaeus, 1758) (HRCP001642). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1642. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ivan Jardas
Armin Pallaoro
Nedo Vrgoč
Stjepan Jukić-Peladić
Vlado Dadić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
- - Europska procjena
- - Mediteranska procjena
- - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Morski konjić ugrožen je na više načina. Glavni je uzrok ugroženosti degradacija ili nestajanje staništa kao posljedica ribolova, širenja alohtonih alga roda Caulerpa i sidrenja u livadama posidonije, nasipavanja obale i hidrogradnje (marine, pristaništa i sl.), urbanizacije i industrijalizacije obale, onečišćenja priobalnog mora i nestajanja »šumica« cistozira, sakupljanje kao suvenira i neki unutrašnji čimbenici: mala gustoća i sporo obnavljanje populacije, ograničena rasprostranjenost i mogućnost širenja - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Morski konjić ugrožen je na više načina. Glavni je uzrok ugroženosti degradacija ili nestajanje staništa kao posljedica ribolova, širenja alohtonih alga roda Caulerpa i sidrenja u livadama posidonije, nasipavanja obale i hidrogradnje (marine, pristaništa i sl.), urbanizacije i industrijalizacije obale, onečišćenja priobalnog mora i nestajanja »šumica« cistozira, sakupljanje kao suvenira i neki unutrašnji čimbenici: mala gustoća i sporo obnavljanje populacije, ograničena rasprostranjenost i mogućnost širenja - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa, 4.1. Službeno obrazovanje - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Uz dosljednu praktičnu primjenu postojeće zaštite, treba zaštititi i njegovo stanište – livade morskih cvjetnica i obale obrasle cistozirama kakvih je, na žalost, sve manje,zatim podizati svijest o potrebi zaštite ugroženih vrsta i očuvanja njihovih staništa od svih oblika degradacije, pogotovo ribolovom i onečišćenjem. Radi zaštite u istočnom Jadranu treba istražiti njegovu rasprostranjenost i brojnost, biologiju i ekologiju, sada slabo poznatu. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Naraste do 15 cm dužine. Tijelo je izduženo, bočno stisnuto, na trbuhu ispupčeno i obavijeno krutim prstenasto segmentiranim plaštem, trupnih je prstenova 11–12, a repnih 34–36. Na trupu je 7, a na repu su 4 uzdužna grebenčića, s kvržicom na prijelazima između prstenova. Na tijelu i glavi obično nema kožnatih privjesaka kao u vrste H. guttulatus. Glava se ne nastavlja u smjeru trupa nego je jako pognuta prema prsima, pa cijelim oblikom nalikuje na šahovsku figuru konja. Gubica je cjevasta i kratka, a njezina dužina stane više od 3 puta u dužinu glave. Usta su vrlo malena, gornja, a čeljusti bez zuba. Oči su relativno velike, stanu 4,5–5 puta u dužinu glave. Na mužjaku u vrijeme mriješćenja jasno se razabire marsupijalna (leglena) vrećica koja počinje neposredno iza izmetnog otvora. Leđna i prsne peraje dobro su razvijene, podrepna peraja vrlo je sitna, a trbušnih i repne peraje nema. Oko pola dužine leđne peraje nalazi se na trupu. Vrh repa savijen je prema trbuhu. Formula peraja glasi: D. 16–19, A. 4, P. 13–15 šipčica. Boje je varijabilne, smeđe do gotovo crne, katkada s blijedim točkama, leđna peraja je siva i obično s tamnom podrubnom prugom. Troma je riba, uglavnom miruje između alga i listova morskih cvjetnica, repom se obavije oko talusa alga ili nekih drugih tanjih predmeta. Spolno sazrijeva već u prvoj godini života. Ženke u vrijeme mriješćenja polažu ikru u marsupium mužjaka koji je alveoliziran i dobro vaskulariziran. Mužjaci se s embrijima u marsupiumu u različitim razvojnim stadijima nalaze od travnja do listopada. Izleženi mladunci slični su odraslima. Karnivoran je. Hrani se sitnim račićima i ličinkama različitih morskih životinja, uključujući i riblje - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Priobalna je, demerzalna i sedentarna riba. Zadržava se na različitim dnima, samo ako su obrasla algama, i u livadama morskih cvjetnica rodova Zostera, Posidonia, Cymodocea od 3 do 60 m dubine, ali uglavnom samo do 20-ak m, ali prezimljuje u dubljoj vodi ; PHYSIS staništa: 11.221; 11.2413; 11.34;11.3311; 11.332;11.2411; 11.4 - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Nalazi se uz čitavu obalu Sredozemnog i Crnog mora, uključujući Azovsko more, i uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od Nizozemske (Waddenzee) do Gvinejskog zaljeva, uključujući Kanarske otoke (FAO: 27, 34, 37) - Nacionalna rasprostranjenost
U istočnom Jadranu njegova je rasprostranjenost slabo poznata. Ima ga vjerojatno uz čitavu obalu, ali se zasad pouzdano zna tek da se nalazi uz zapadnu obalu Istre i u srednjem Jadranu
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
Neopterygii - Nadred
Acanthopterygii - Red
Syngnathiformes - Porodica
Syngnathidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
Nijssen, H. (2001)
Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
Svensson, M. (1900-01-01 00:00:00) Nordisk fisklista enligt Catalog of Fishes 2011-12-30.xslx. Excel-fil med mejl till Johan Liljeblad 2012-02-23.
van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
- Ostala hrvatska imena
konjić kratkokljunić; Vinja (1986) za ovu i srodnu vrstu Hippocampus guttulatus za istočnojadransku obalu navodi 11 hrvatskih pučkih naziva - Strana imena
Sea-horse (engleski), hippocampe à museau court (francuski), cavalluccio marino camuso (talijanski), Kurzschnauzen Seepferdchen (njemački) - Locus typicus
Sredozemno more, Grčka
- Bibliografija
- -