CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

žućkasti naprstak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000165

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Marković, L. (1994): Digitalis grandiflora Mill. (HRCP000165). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/165. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Marković
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Ugrožena vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    U novije se vrijeme njezina brojnost smanjuje jer se sabire kao ljekovita biljka, a kao biljku vrlo lijepih cvjetova, ugrožavaju je i izletnici, posebno u dobro posjećenim brdskim krajevima.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    U novije se vrijeme njezina brojnost smanjuje jer se sabire kao ljekovita biljka, a kao biljku vrlo lijepih cvjetova, ugrožavaju je i izletnici, posebno u dobro posjećenim brdskim krajevima.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Trebalo bi zabraniti svako sakupljanje u turistički razvijenim brdskim područjima, posebno u blizini većih gradova, a sakupljanje u ljekovite svrhe morala bi se dopustiti samo u onoj mjeri koja ne ugrožava opstanak biljke na prirodnim staništima.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Višegodišnja zelen koja se razmnožava sjemenkama.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Rubovi šuma, šumske sječine, svijetle šume, među stijenama i na kamenjarima uz grmlje. Raste u nizinskim i planinskim područjima kontinentalne Hrvatske i u višim dijelovima submediteranske zone, u sastavu različitih biljnih zajednica i na različitoj podlozi. Optimum razvitka nalazi u planinskom području na polusjenovitim staništima uz rubove šuma ili na sječinama, a u nizinskim kontinentalnim predjelima i u višim dijelovima submediterana nešto je slabije zastupljena.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Iako raste na brojnim lokalitetima, nigdje nije mnogobrojna, već se pojavljuje najčešće pojedinačno ili u malim skupinama. U novije se vrijeme njezina brojnost smanjuje jer se sabire kao ljekovita biljka, a kao biljku vrlo lijepih cvjetova, ugrožavaju je i izletnici, posebno u dobro posjećenim brdskim krajevima.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Vrsta je poznata s brojnih nalazišta na području kontinentalne i submediteranske Hrvatske: Žumberačko i Samoborsko gorje, Medvednica, Hrvatsko zagorje, Moslavačka gora; Slavonija, Kordun, Banija, Gorski kotar, Lika, Velebit, Hrvatsko primorje i njegovo zaleđe.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Lamiales
  • Porodica
    Plantaginaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
  • Ostala hrvatska imena
    pustikara
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Degen, A., 1938: Flora Velebitica. III. p. 25-26, Budapest.
    Hirc, D., 1904: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl.akad. 158: 185 (125) Zagreb.
    Hirc, D., 1917: Florističke studije po Hrvatskom zagorju. Prir. istraž. 11/12: 62-116. Jugosl.akad. Zagreb.
    Neilreich, A., 1868: Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien.Wien. (p.133).
    Rossi, Lj., 1924: Građa za floru južne Hrvatske. Prir. istraž. Jugosl. akad. 15:, 165. Zagreb.
    Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. istraž. Jugosl. akad. 17: 276. Zagreb.
    Schlosser, J., Lj. Vukotinović, 1869: Flora Croatica, (p. 665-666) Zagrabiae.
    Schulzer, S., A. Kanitz, J.A. Knapp, 1866: Die bisher bekannten Pflanzen Slawoniens. Verh. Zool.-Bot.Ges. Wien, 16: 127.