CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

hrvatski pijor

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001654

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(i,ii,iii,iv,v)+2ab (i,ii,iii,iv,v))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Phoxinellus croaticus Steindachner, 1866 (HRCP001654). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1654. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Milorad Mrakovčić
    Andreja Brigić
    Ivana Buj
    Marko Ćaleta
    Perica Mustafić
    Davor Zanella
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    rascjepkan areal – vrsta poznata sa svega tri do pet lokacija, kontinuirano smanjenje areala, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, kontinuirano smanjenje broja odraslih jedinka, kontinuirano smanjenje područja rasprostranjenosti zbog smanjenja kvalitete staništa i unesenih vrsta
  • Globalna procjena
    Osjetljiva - VU (1996)
  • Europska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Slabo je poznata vrsta koja nema značenja za ribarstvo ni za športski ribolov.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 1.3.6.; 1.4.2.; 1.4.4; 6.3.1.; 6.3.8.; 9.9. Ličke tekućice se u posljednjim desetljećima intenzivno iskorištavaju i mijenjaju, a ihtiofauna je veoma devastirana. Uništena su prirodna staništa i smanjena je kvaliteta (onečišćenje) voda krških tekućica.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    IUCN mjere zaštite: 1.2.2; 2.2.; 3.; 4.1.; 4.4.2.; 5.4.; 5.7.2. Zaštitne mjere obuhvaćale bi stvaranje ihtioloških rezervata, a u zoni rasprostranjenosti hrvatskog pijora i ograničavanje regulacije vodotoka te zabranu unosa alohtonih vrsta.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Hrvatski pijor naraste najviše 20 cm, ali je najčešće dug 8–9 cm. Tijelo mu je produljeno i neznatno spljošteno s obje strane, a u starijih jedinka na presjeku gotovo okruglo. Usta su završna i koso položena. Glava je prilično široka i gotovo jednako visoka. Ljuske su srednje velike, eliptične, s jasno uočljivim koncentričnim krugovima, a međusobno su odijeljene i zaklonjene tankim kožnim slojem. Kada je bočna pruga cjelovita ima 51–70 ljusaka, a ponekad je isprekidana pa je broj ljusaka manji (18–45). Gornja trećina tijela je maslinastozelene boje, a po leđima se, od stražnjega dijela glave do leđne peraje (u pojedinih jedinka i do repne peraje), proteže tamnozelena pruga. Bokovi i trbuh su srebrnastobijeli. Peraje su nježne i bezbojne, osim repne koja često ima nepravilne duguljaste pjege. Prsna i trbušna peraja imaju izbočen stražnji rub, a rub leđne i podrepne peraje gotovo je ravan. Repna je peraja plitko urezana, a vrhovi su joj podosta zaobljeni. TRGOVČEVIĆ (1905) je uočio da zbog specifičnoga načina života (veći dio godine u podzemnom mulju) nekim jedinkama potpuno zakržljaju trbušne peraje. Hrani se beskralješnjacima, posebno račićima i ličinkama kukaca, a katkada i detritusom. Zanimljivo je da se u narodu vjerovalo da se od hrvatskog pijora s vremenom razviju pastrve, da dakle nije posebna riblja vrsta, pa su ga zato i zvali »suriba«. Hrvatski se pijor mrijesti od ožujka do svibnja kada ženka izbacuje oko 2 000 jaja. To je litofilna riba koja se mrijesti u plićim, tekućim vodama, na kamenitoj podlozi.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Hrvatski pijor nastanjuje nizinske krške vode slabijeg protoka te izvore i pridružene močvare (Physis 24.14–24.15). Manji dio godine provodi ispod zemlje u ponornicama, a kad jako zahladi zakopava se u podzemni mulj.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Hrvatski pijor je endem Hrvatske.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva i hrvatski endem Živi u ličkim rijekama i potocima; Novčici, Otu}i, Ričici, Opsenici, Zelenoj špilji, Krabavici i Počiteljici. Učestalost: rijetka vrsta


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    Teleostei (prave koštunjače)
  • Red
    Cypriniformes
  • Porodica
    Cyprinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
  • Ostala hrvatska imena
    lički pijor
  • Strana imena
    Croatian minnow (engleski); Kroatische Erlitze (njemački)
  • Locus typicus
    rječice Lika i Novčica kod Gospića, rječica Otešica kod Gračaca, rječica Ričina kod Stikada
  • Bibliografija
  • -