CRVENI POPIS
NatragGolub uhan
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001666
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Mobula mobular (Bonnaterre, 1788) (HRCP001666). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1666. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ivan Jardas
Armin Pallaoro
Nedo Vrgoč
Stjepan Jukić-Peladić
Vlado Dadić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
- - Europska procjena
- - Mediteranska procjena
- - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Golub uhan najviše stradava kao slučajna lovina pelagijskih (pelagijska koća, mreže plivarice) i nekih pridnenih ribolovnih alata (različite mreže stajaćice). I unutrašnji čimbenici, kao mala gustoća populacije i njezino sporo obnavljanje zbog malog broja mladunaca po okotu i vjerojatno velika smrtnost mladunčadi te onečišćenje mora, također dodatno pridonose ugrožavanju ove vrste. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Golub uhan najviše stradava kao slučajna lovina pelagijskih (pelagijska koća, mreže plivarice) i nekih pridnenih ribolovnih alata (različite mreže stajaćice). I unutrašnji čimbenici, kao mala gustoća populacije i njezino sporo obnavljanje zbog malog broja mladunaca po okotu i vjerojatno velika smrtnost mladunčadi te onečišćenje mora, također dodatno pridonose ugrožavanju ove vrste. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Zbog načina života i rijetkog pojavljivanja u lovinama, nema zapravo neposrednog i djelotvornog načina njegove zaštite, ali bi se mnogo postiglo, u korist preživljavanja vrste,i podizanjem svijesti o potrebi zaštite ugroženih vrsta i puštanjem ulovljenih primjeraka na slobodu kad god je to moguće. U pronalaženju drugih načina zaštite bili bi korisni potpuniji podatci o njegovoj brojnosti, rasprostranjenosti, biologiji i ekologiji, pa bi tomu trebalo usmjeriti znanstvena istraživanja - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Golub uhan može narasti do golemih dimenzija, do 6,5 m dužine ili 5,2 m obično love primjerci do 3 m širine. Tijelo je romboidno. Posebna je morfološka značajka ove vrste što na glavi, koja je izdignuta iznad tjelesne ploče, strši prema naprijed par većih nastavaka poput ušiju (glavene peraje) na čijim se vrhovima naziru hrskavične šipčice. Širina tjelesne ploče je 2–3 puta veća od njezine dužine. Prednji rub tjelesne ploče blago je konveksan, a stražnji rub konkavan. Bočni vrhovi prsnih peraja uski su i zašiljeni. Oči i štrcala, koja se nalaze neposredno iza očiju, smještena su bočno na glavi. S donje strane glave nalazi se 5 pari kratkih skržnih pukotina čije su unutrašnje površine okružene nizovima ploča (škržne ploče), a flanše na vanjskim rubovima susjednih ploča nisu spojene zajedno. Rep je tanak, bičast, bez repne peraje, u mladih oko 3 puta duži od dužine tjelesne ploče, a u odraslih samo za pola dužine. Na bazi repa je leđna peraja, a iza nje snažna harpunasto nazubljena bodlja ili više njih zajedno. Leđna peraja je malena, smještena je iznad trbušnih peraja, a njezina osnovica seže do iza stražnjih vrhova prsnih peraja. Vrhovi trbušnih peraja protežu se do iza stražnjih vrhova prsnih peraja. Zubi odraslih primjeraka poredani su u 150–160 paralelnih nizova. Koža je u njih hrapava s obje strane tijela. Odozgo je jednolično tamnosmeđ ili tamnomodar, a odozdo bijel. Troma je riba. Razmnožava se ovoviviparno. Ženke rađaju samo jedno ili dva mladunca širine tjelesne ploče, do 1,8 m. Razdoblje skotnosti traje vrlo dugo, čak do 25 mjeseci, a mladunci se rađaju ljeti. Hrani se uglavnom planktonskim rakovima i malom ribom koju filtriranjem pomoću škržih ploča zadržava u ždrijelu. Bodlje su na repu otrovne i služe za obranu. Ubod je bolan i opasan, može izazvati nekrozu okolnog tkiva. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Golub uhan je polupelagijska do pelagijska vrsta otvorenog mora iznad kontinentske podine i oko oceanskih otoka. Rijetko se spušta na dno. Zadržava se u paru ili u većim skupinama. Poduzima duge migracije, obično plivajući uz samu površinu mora, ali zalazi i do 100 m dubine ; PHYSIS staništa: 11.111; 11.12242;11.124; 11.121 - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjen je u Atlantskom oceanu i Sredozemnom moru. U istočnom Atlantskom oceanu dolazi od Biskajskog zaljeva ili još dalje na sjever (južna obala Irske i Engleske) do Kanarskih otoka i Senegala, a moguće i u zapadnom Atlantskom oceanu (FAO: 27, 31?, 34, 37). - Nacionalna rasprostranjenost
U Jadranskom moru je sporadičan. Dosad je bilježen u srednjem i južnom dijelu (sl. 148).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Elasmobranchii - Podrazred
Elasmobranchii - Nadred
Squalomorphii - Red
Myliobatiformes - Porodica
Myliobatidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Claro, Rodolfo, Kenyon C. Lindeman, and Lynne R. Parenti, 2001: null. Ecology of the Marine Fishes of Cuba. 253.
Compagno, Leonard J. V. / Hamlett, William C., ed., 1999: Checklist of Living Elasmobranchs. Sharks, Skates, and Rays: The Biology of Elasmobranch Fishes. 471-498.
Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
- Ostala hrvatska imena
vrag krilaš, golub glavokrilac - Strana imena
Devil Ray (engleski), mante (francuski), mobula, diavolo di mare (talijanski), Kleiner Teufelsroche (njemački) - Locus typicus
Montredon kod Marseja, Francuska
- Bibliografija
- -