CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

karas

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001726

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A2; B1b(iii)c(ii,iii))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Carassius carassius (Linnaeus, 1758) (HRCP001726). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1726. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Milorad Mrakovčić
    Andreja Brigić
    Ivana Buj
    Marko Ćaleta
    Perica Mustafić
    Davor Zanella
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    smanjenje brojnosti, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, ekstremne fluktuacije područja nastanjivanja, ekstremne fluktuacije broja lokacija i subpopulacija
  • Globalna procjena
    LR/nt - gotovo ugrožena vrsta (1996)
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Karas ima malu gospodarsku vrijednost, a katkada se drži u šaranskim ribnjičarstvima radi poboljšanja produkcije šarana.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 2.1.; 3.1.1.; 6.3.1.; 6.3.3. Karas dobro podnosi promjene abiotičkih čimbenika, čak i određeno onečišćenje. Međutim, 60-ih godina 20. stoljeća, nakon unošenja babuške u otvorene vode, počele su se postupno smanjivati njegove populacije, posebno u stajaćim, močvarnim i poplavnim staništima. Jedan od razloga smanjenja brojnosti svakako je i nestanak vodene vegetacije zbog onečišćenja voda. Svako isušivanje jezera, bara i močvara te nestajanje poplavnih staništa pridonosi daljnjem smanjenju brojnosti vrste.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    IUCN mjere zaštite: 1.2.; 3.2.; 3.8.; 4.1.; 4.2.; 4.4.2. Među zaštitne mjere svakako treba uvrstiti stvaranje ihtioloških rezervata, očuvanje prirodnih vodotoka, ali i močvarnih te poplavnih područja. Osim toga, trebalo bi zabraniti daljnji unos babuške na takva područja.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Karas može biti dugačak do 64 cm i težak do 3 kg. Građom tijela i ukupnim izgledom dosta sliči babuški. Glava mu je razmjerno mala, a usta su završna i bez brčića. Bočna pruga često je isprekidana. U leđnoj peraji obično ima 15–18 razgranatih šipčica. Zadnja nerazgranata šipčica u toj peraji je nazubljena. Karas podnosi veoma niske koncentracije kisika, pa za sušne sezone i zime, kada se ukopava u blato, može podnijeti gotovo anoksične uvjete. Jednako dobro može podnijeti niske temperature i organsko onečišćenje. Može preživjeti i ako voda presuši, ukopavajući se u mulj. Prema prehrani karas je bentofag i omnivor (svežder). Prehrana mu dosta varira, ovisno o godišnjem dobu i uvjetima okoliša. Mlađe ribe uglavnom uzimaju kolnjake i planktonske račiće. Katkada se čak i odrasli hrane određenom količinom planktona, no njihovu hranu inače sačinjavaju organizmi dna, modrozelene alge, biljke, ličinke kukaca i detritus. Zimi se karas uopće ne hrani, nego miruje pri dnu, često ukopan u mulj. Spolnu zrelost dostiže u trećoj ili četvrtoj godini života. Razmnožava se od svibnja do srpnja u plićim dijelovima jezera i bara gdje je dno obraslo biljkama. Mrijest obično započinje kada je temperatura viša od 18°C. Za mrijesta se karasi okupljaju u plove. U više navrata ženka odlaže, isključivo na vodeno raslinje, do 300 000 ljepljivih jajašaca. Karas doživi do 10 godina.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Karas nastanjuje stajaće vode, poput bara, močvara, jezera, sporotekućih rijeka i privremenih vodenih površina, bogatih vodenom vegetacijom (Physis 24.15, 22.1). Preferira vode s malom prozirnošću i dubinom gdje temperatura ljeti nije niža od 19°C. U ve}im jezerima zadr`ava se uglavnom uz obale, a zimi odlazi u dublje dijelove gdje miruje.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Karas je široko rasprostranjena vrsta koja nastanjuje slatke vode od Španjolske preko cijele Europe pa do sjeverne Azije i sjeverne Kine.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Podrijetlo: autohtona vrsta U Hrvatskoj živi u Dravi, Muri, Savi i njihovim pritocima te u Dunavu. Ima ga i u jezerima Bajer i Lokve u Gorskom kotaru, Švičkom i Gusić jezeru kod Otočca te jezeru Sabljaci kod Ogulina. Učestalost: sporadična vrsta


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    Teleostei (prave koštunjače)
  • Red
    Cypriniformes
  • Porodica
    Cyprinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, W.N. (ed.) (2014-07-16 00:00:00) Catalog of Fishes - Online Version, Updated 18 June 2014. http://research.calacademy.org/redirect?url=http://researcharchive.calacademy.org/research/Ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Kullander, O., Nyman, Jilg & Delling (2014-07-09 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Ryggsträngsdjur: Strålfeniga fiskar. Chordata: Actinopterygii
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Mann 1954, De Buen 1959b, Campos 1970a, Duarte et al. 1971, Bahamonde & Pequeño 1975, Arratia 1981, Pequeño 1989, Ruiz & Marchant 2004, Iriarte et al. 2005.
    Van Emmerik, W.A.M. & De Nie, H.W. (2005)
    WoRMS Editorial Board (1900-01-01 00:00:00) WoRMS - World Register of Marine Species
  • Ostala hrvatska imena
    blatar, blatarka, karasac, karaš, koravac, koroselj, plosnačica, vališ
  • Strana imena
    Crucian carp (engleski); Karausche, Bauenkarpfen (njemački)
  • Locus typicus
    Wawerveen, Belgija
  • Bibliografija
  • -