CRVENI POPIS
Natragbijeli klen
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001757
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B2b(ii,iii)c(iii))
Datum procjene
01.05.2006.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Leuciscus cavedanus Bonaparte, 1838 (HRCP001757). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1757. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Milorad Mrakovčić
Andreja Brigić
Ivana Buj
Marko Ćaleta
Perica Mustafić
Davor Zanella
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
smanjenje areala, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, ekstremne fluktuacije broja lokacija i subpopulacija
- Globalna procjena
Nije procjenjena - NE - Europska procjena
Nije procjenjena - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjena - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 1.3.7.; 1.4.2.; 1.4.6.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8. Nestajanje staništa i onečišćenje vodotoka osnovni su razlozi ugroženosti bijelog klena. Ugrožava ga i pregrađivanje jadranskih rijeka koje usporava njihov tijek, dovodi do oscilacija razine vode i nestajanja povoljnih mrijestilišta. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
IUCN mjere zaštite: 1.2.2.2.; 1.3.3.; 3.; 4.1. Treba zabraniti bilo kakvu regulaciju i pregradnju jadranskih rijeka i njihovo onečišćenje. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Tijelo je valjkasto, a glava razmjerno velika, s velikim ustima. Tijelo pokrivaju krupne tamno obrubljene ljuske. Leđa su sivoplavo do sivosmeđe obojena, a bokovi žućkasti. Trbuh je bjelkast. Peraje su sivkaste, iako su u vrijeme mrijesta njihove osnove lagano crvenkasto ili narančasto obojene. Prosječna dužina bijelog klena iznosi 25–30 cm, a može narasti i do 50 cm. Živi u manjim jatima. Jedinke sazrijevaju u trećoj godini života. Mrijest teče od travnja do lipnja. Mužjak u vrijeme mrijesta po glavi i gornjem dijelu tijela dobiva izražene mrijesne kvržice. Ženka na šljunak ili kamenito dno izbacuje i do 200 000 ljepljivih jaja. Bijeli klen se hrani vodenim beskralješnjacima (rakovi, mekušci, maločetinaši, ličinke kukaca i sl.) i manjom količinom biljnog materijala. Veće odrasle jedinke često su solitarne i hrane se manjim ribama. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Bijeli klen živi najčešće u tekuim vodama, ali dolazi i u jezerima. U Hrvatskoj se zadržava u manjim jatima u donjim dijelovima rijeka jadranskog slijeva (Physis 24.13, 24.14). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Bijeli klen je rasprostranjen u vodama srednje Italije, sjeverne Španjolske i uz jadransku obalu, sve do Grčke. U Sloveniji živi u Soči. Neki autori kao područje obitavanja navode i sljedeće rijeke: Jadova i Lika u Hrvatskoj; Buna, Rama, Krupa, Bregava, Trebišnjica, te Hutovo blato i Bilećko jezero u Bosni i Hercegovini. - Nacionalna rasprostranjenost
Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva U Hrvatskoj je zabilježen u Istri, u rijekama Mirni i Pazinčici, te u Dalmaciji, u rijekama Neretvi i Matici, te u Baćinskim jezerima. Učestalost: uobičajena vrsta
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
- - Nadred
Teleostei (prave koštunjače) - Red
Cypriniformes - Porodica
Cyprinidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
White chub (engleski) - Locus typicus
nije poznat
- Bibliografija
- -