CRVENI POPIS
Natragmanjić
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001760
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A2; B1b(iii)c(iii))
Datum procjene
01.05.2006.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Lota lota (Linnaeus, 1758) (HRCP001760). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1760. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Milorad Mrakovčić
Andreja Brigić
Ivana Buj
Marko Ćaleta
Perica Mustafić
Davor Zanella
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
smanjenje brojnosti, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, ekstremne fluktuacije broja lokacija i subpopulacija
- Globalna procjena
Nije procjenjena - NE - Europska procjena
Nije procjenjena - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjena - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Manjić je vrsta zanimljiva športskim ribolovcima. Meso mu je izvanredno ukusno, kao i jetra, pa se često lovi za prehranu. Zanimljivo je da se jaja manjića, zbog dobrog okusa, katkada rabe kao zamjena za kavijar. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
IUCN uzroci ugroženosti: 1.4.5.; 1.4.6.; 2.2.; 3.1.1.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8. Regulacija vodotoka je najvažniji uzrok ugroženosti ove reofilne vrste. Dodatne teškoće stvaraju onečišćenje, prekomjeran izlov i unos alohtonih vrsta. Problem je što su jaja pelagička (plutajuća) i dok plutaju nizvodno znatno su izloženija negativnim antropogenim utjecajima kao i predatorima. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
IUCN mjere zaštite: 1.2.1.2.; 3.2.; 3.4.; 3.8.; 3.9.; 4.1.; 4.2.; 4.3.; 4.4.2.; 5.1. Kako bi se manjić zaštitio, trebalo bi svakako smanjiti onečišćenje vodotoka i, možda, pokušati s umjetnim mrijestom i ciljanim nasađivanjem. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Tijelo manjića izduženo je i prekriveno malim cikloidnim ljuskama. Glava je dorzoventralno spljoštena, a rep bočno spljošten. Glava je prekrivena ljuskama sve do nosnih otvora. Oči su velike, a nosnice male, s kožnim izraslinama na vanjskoj strani. Usta su velika, a mesnata gornja usna prekriva donju, na kojoj je neparan brk. U ustima ima male zube, a na raličnoj kosti nešto veće. Manjić ima dvije leđne peraje. Trbušne peraje smještene su ispred prsnih. Druga šipčica trbušne peraje izdužena je u bodlju. Podrepna peraja je izrazito duga. Druga leđna i podrepna peraja pružaju se sve do repne. Bočna pruga je dobro uočljiva i prostire se duž cijeloga tijela. Leđa, bokovi i peraje su tamnozelene do sive boje, mramorasti s terminalnim prugama. Najveća zabilježena dužina je 150 cm, a masa 34 kg. Primjerci ulovljeni u našim vodama većinom ne prelaze 1 kg. Mlađe jedinke hrane se manjim vodenim beskralješnjacima (kukcima, račićima i mekušcima), a odrasle su jedinke predatori koji se hrane ribama, njihovim jajima, vodozemcima i vodenim beskralješnjacima. Za reproduktivnoga razdoblja odrasli se prestaju hraniti. Ovisno o uvjetima staništa, vrsta spolno sazrijeva u trećoj ili četvrtoj godini života. Mrijesti se zimi (od studenog do ožujka), u vodi temperature 1–4°C, i to uz obale, na pjeskovitom ili šljunkovitom dnu. Mrijesti se najčešće noću. Ženka izleže i do 3 milijuna jaja, veličine 0,8–1,5 mm, koja uskoro počnu slobodno plutati u vodi zahvaljujući uljnim kapljicama. Nakon mrijesta nosi ih struja vode, a kasnije potonu na dno. Ličinke se izvaljuju nakon šest tjedana. Mladi rastu prilično brzo, hraneći se različitim beskralješnjacima. Najveća zabilježena starost iznosi 22 godine, ali prosječno živi 10–15 godina. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
To je pridnena vrsta kojoj odgovara hladnija (4–18ºC) i čišća tekuća voda. Nastanjuje velike rijeke i duboka jezera, gdje bira kamenita i pjeskovita dna (Physis 24.14, 24.15, 22.1). Manjić je sumračna i noćna vrsta, a danju se zadržava na dnu gdje traži zaklon ispod vegetacije, kamenja i u šupljinama na riječnoj obali. U ljetnim mjesecima migrira u pliće dijelove rijeke radi hranjenja. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Naseljava slatke vode Europe, Azije i Sjeverne Amerike. U Europi nastanjuje čiste vode sjeverno od Balkanskog i Pirenejskog poluotoka. - Nacionalna rasprostranjenost
Podrijetlo: autohtona vrsta U Hrvatskoj živi u rijekama dunavskog slijeva; Savi, Kupi, Dravi, Dunavu i u njihovim pritocima. Učestalost: uobičajena vrsta
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
- - Nadred
Teleostei (prave koštunjače) - Red
Gadiformes - Porodica
Lotidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
Cohen, Daniel M., Tadashi Inada, Tomio Iwamoto, and Nadia Scialabba, 1990: Gadiform Fishes of the World (Order Gadiformes): An Annotated and Illustrated Catalogue of Cods, Hakes, Grenadiers and other Gadiform Fishes Known to Date. FAO Fisheries Synopsis, no. 125, vol. 10. x + 442.
Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
Eschmeyer, R. (eds.) (2010) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
Mecklenburg, Catherine W., T. Anthony Mecklenburg, and Lyman K. Thorsteinson, 2002: null. Fishes of Alaska. xxxvii + 1037.
Nelson, Joseph S., Edwin J. Crossman, H. Espinosa-Pérez, L. T. Findley, C. R. Gilbert, et al., eds., 2004: Common and scientific names of fishes from the United States, Canada, and Mexico, Sixth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 29. ix + 386.
Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1980: A List of Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fourth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 12. 174.
Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fifth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 20. 183.
Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
Van Emmerik, W.A.M. & De Nie, H.W. (2005)
- Ostala hrvatska imena
derač, kalamut, karamura, kucić, len, malić, mamić, meng, ming, mlić, mleđ, mljeva, nić, štuljan - Strana imena
Burbot, Freshwater codfish (engleski); Quappe, Rutte, Trüsche (njemački) - Locus typicus
jezera Europe
- Bibliografija
- -