CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

dalmatinska gaovica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001790

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B2ab(iii))

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (VU -)
  • Citat
    Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Phoxinellus dalmaticus Zupančič & Bogutskaya, 2000 (HRCP001790). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1790. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Milorad Mrakovčić
      Andreja Brigić
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Perica Mustafić
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      rascjepkan areal, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa
    • Globalna procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      Slabo poznata vrsta, beznačajna za ribarstvo i športski ribolov.
    • Ugroze i njihovi učinci
      -
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      IUCN uzroci ugroženosti: 1.3.6.; 1.4.2.; 1.4.4; 1.4.6.; 2.2.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.9. Krka je, uz Cetinu, jedna od naših antropogeno najoštećenijih krških rijeka. Izgradnja hidroelektrana, industrije i gradskih naselja uz njezin tok dovela je do znatnih uništavanja prirodnih staništa i do pogoršanja kakvoće voda. Sve je to utjecalo na stanje ihtiofaune čitavoga slijeva Krke. Spomenuti razlozi utječu dakako i na ugroženost dalmatinske gaovice i na smanjenje njezinih populacija.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      IUCN mjere zaštite: 1.2.2; 2.2.; 3.; 4.1.; 4.4.2.; 5.7.2. Osnivanje ihtiološkog rezervata na rijeci Krki bila bi jedna od mjera koja bi smanjila nepovoljan utjecaj na tu vrstu. Trebalo bi ograničavati regulacije i pregradnje vodotoka u slijevu Krke te strogo zabraniti daljnji unos alohtonih vrsta.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Tijelo je znatno spljošteno, s razmjerno kratkim repnim drškom. Glava je nešto izduljena sa završnim (terminalnim) ustima. Tijelo je uglavnom golo i bez ljusaka, osim na bočnoj pruzi gdje su ljuske velike, a završavaju na repnom dršku. Ljuske su slabo okoštale i većina ih je potpuno uložena u kožu. Bočna pruga je isprekidana. Leđna peraja ima tri nerazgranjene i sedam razgranjenih šipčica. Njezina je vanjska strana srednje do izrazito izbočena, a osnova joj počinje nešto iza kraja osnove trbušne peraje. Podrepna peraja također ima tri nerazgranjene i sedam razgranjenih šipčica. Njezin stražnji rub je slabo izbočen ili gotovo ravan. Osnova podrepne peraje završava znatno iza kraja osnove leđne peraje. Repna peraja je plitko urezana i ima znatno zaobljene vrhove. Obojenje leđa je zelenosivo, a bokovi su smećkasti, s malim crnim točkama, razbacanima iznad bočne pruge. Trbuh je žućkaste boje. Osnove prsnih, trbušnih i podrepne peraje su crvenkaste, a same peraje su žućkaste. Prehranu sačinjavaju različiti vodeni beskralješnjaci poput račića i ličinaka kukaca.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Jedinke su zabilježene na mjestima sa sporo tekućom i stajaćom vodom, poput mirnijih odvojaka rijeke i susjednih močvarnih mikrostaništa (Physis 24.14–24.15). Često dolazi na istim staništima kao i Leuciscus turskyi te Aulopyge huegelii. U krškim izvorima može se naći u većim jatima pri izlasku iz podzemnih voda ili pri ulasku u njih.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Dalmatinska gaovica je endemična za Hrvatsku.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva i hrvatski endem Živi u rijekama Čikoli i Krki. Učestalost: rijetka vrsta


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      Teleostei (prave koštunjače)
    • Red
      Cypriniformes
    • Porodica
      Cyprinidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
      Zupančič, P.; Bogutskaya, N. G. (2000). Description of a new species, Phoxinellus dalmaticus (Cyprinidae: Leuciscinae), from the Cikola River in the Krka River system, Adriatic basin (Croatia). Natura Croatica. 9 (2): 67-81.
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Dalmatian minnow (engleski)
    • Locus typicus
      rijeka Čikola
    • Bibliografija
    • -