CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Baldellia ranunculoides (L.) Parl. (FOTO S. Brana)

žabnjačka kornjačnica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001809

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR (EN) A4ac)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Šegulja, N., Nikolić, T., Alegro, A., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Baldellia ranunculoides (L.) Parl. (HRCP001809). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1809. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Nedeljka Šegulja
    Toni Nikolić
  • Suradnik/ci
    Antun Alegro
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Stanište svojte je pod negativnim antropogenim utjecajem, zagađenje.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. NSAP-om je predviđen niz akcijskih planova zaštite močvara i voda, staništa i ove svojte (NN 81/99, 3. 8. 1999.). Na popisu je ugroženih svojti središnje Europe (Preporuka br. 44 Council of Europe, ANONYMUS 1995).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Žabnjačka kornjačnica je (3–)20–60(–170) cm visoka trajnica, s kratkim, tankim, okomitim podankom. Listovi su skupljeni u prizemnu rozetu. Najdonji listovi su pod vodom i oni su vrpčasti, ušiljeni, dugi 5–30(–45) cm i široki 2–4(–5) mm, a u vrijeme cvatnje odumiru. Ostali listovi su na (3–)4–10(–30) cm dugim peteljkama, s usko suličastom do suličastom plojkom dugom 2–8(–10) cm, širokom (0,3–)0,5–1(–2) cm. Najdonji listovi ovog oblika plivaju na površini vode, a sljedeći uspravno strše iz vode. Cvat se sastoji od 1 do 2(–4) pršljena koji stoje jedan iznad drugog i razvijaju se iznad vode. U pršljenu se nalazi (6–)10–20(–30) cvjetova. Cvat može biti uspravan (ponekad kao B. ranunculoides (L.) Parl. ssp. ranunculuoides) ili razvijen, u obliku 3–6 tankih vriježa koje se zakorjenjuju i na vrhu nose 1–4 pršljenova cvata koji između cvjetnih stapka često nose bazalne listiće, oblikom slične glavnim listovima (ponekad kao B. ranunculoides (L.) Parl. ssp. repens). Cvjetovi su na 2–6(–9) cm dugim stapkama, tri vanjska lista ocvjeća su jajasto okruglasta, duga 2–3 mm, zelena, a tri unutarnja gotovo su okrugla, duga 6–7(–9) mm (ssp. ranunculoides) ili 9–12 mm (ssp. repens), bijela ili svijetlo purpurna, na klincu žuta. Prašnika ima 6, dugi su oko 1,5 mm. Plodnice su brojne, 15–45. Plodne glavice su kuglaste, promjera 4–8 mm, plodovi su dugi 2–2,5 mm, gotovo vretenasti s 4–5 uzdužnih rebara, bez papila (ssp. ranunculoides) ili s papilama (ssp. repens). Njuška preostaje na plodu u obliku kratka kljuna. Svojta se pojavljuje u dva oblika sporna taksonomska statusa. Neki autori ih smatraju, podvrstama osnovne vrste (B. ranunculoides (L.) Parl. ssp. ranunculoides i B. ranunculoides (L.) Parl. ssp. repens), dok im drugi ne daju status viši od varijeteta. Broj kromosoma je 2n=14, 16 (18, 22). Cvatu od lipnja do rujna, katkad već u svibnju ili još u listopadu. Prema životnom je obliku hidrofit, a prema tipu rasprostranjenosti atlantsko-eurazijska biljka.
  • Staništa
    A.4.2.1. Niski šiljevi
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste u hranivima siromašnim stajaćim vodama i uz njih, uz povremeno plavljene obale na pjeskovitom, muljevitom ili glinastom tlu, a ponekad i u većim dubinama (1 do 2 m). Pokazatelj je toplih staništa. Podnosi sol i stoga je česta u vodama blizu mora. Dolazi i u zajednicama sveze Nanocyperion. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 22.321 Zajednice niskih šiljeva (Nanocyperion), 22.3415 Sastojine viličastog resastog šilja (Fimbristylis bisumbellata), 22.421 Zajednice velikih mrijesnjaka (Magnopotamion), 53.1111 Slatkovodni trščaci. Global Land Cover Characterization/Species Survival Commission 12. slatkovodna jezera/ribnjaci/nasipi, brane
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje; nesigurna procjena populacijskog trenda
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Azori, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Korzika, Hrvatska, Danska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Norveška, Poljska, područje bivšega SSSR-a (Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast), Švedska, uključujući Öland i Gotland, Slovenija
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Uglavnom mediteranska makroregija. Lokaliteti: Crikvenica, Čepićko jezero, Istra (veći broj nalaza, usmeno priopćenje S. Brana), Krk, Lonjsko polje (herbarski primjerak, ZA, leg./det Schlosser K., dvojbene anotacije, bez datuma sabiranja), Mosor (uz rijeku Žrnovnicu), Murter, Neretva donja, Nin, Novi, Pag, Plomin, dolina Raše, Stobreč, Velo jezero (Dugi otok), okolica Zadra.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Alismatales
  • Porodica
    Alismataceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Lesser Water-plantain (engleski), baldellie fausse renoncule (francuski), Igelschlauch (njemački), zlatičnata žabarka (slovenski), mestolaccia ranuncoloide (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • · ANONYMUS (1995): Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural Habitats. Standing Committee Recommendation No. 44 (1995) on the conservation of some threatened plants in Central Europe (Adopted by the Standing Committee on 24 March 1995). Council of the European Communities, 1–7.
    · HORVATIĆ, S. (1934): Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 19:116–372.
    · HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
    · NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    · PANDŽA, M. (1998c): Flora of the island of Murter (Central Adriatic). Acta Bot. Croat. 57:99–122.
    · PEVALEK, I. (1930): Prirodoslovna istraživanja sjevernodalmatinskog otočja. I. Dugi i Kornati. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 16:119–158.
    · ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    · SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1857): Syllabus florae Croaticae. Zagreb.
    · SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    · TRINAJSTIĆ, I. (1970a): Četvrti prilog flori otoka Krka. Acta Bot. Croat. 29:251–254.
    · VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.
    · VLADOVIĆ, D. (1994): Flora planine Mosor. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.