CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Bassia laniflora (S.G.Gmel.) A. J. Scott (FOTO J. Topić)

pješčarska metlica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001810

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4ac; D)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Dobrović, I., Nikolić, T. (2005): Bassia laniflora (S.G.Gmel.) A.J.Scott (HRCP001810). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1810. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Iva Dobrović
    Toni Nikolić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Obrastanje umirenih pijesaka. Danas je zasigurno potvrđena na Đurđevačkim pijescima, no i tu je nađen malen broj primjeraka. Kako danas u blizini Zagreba nema nikakvih trajnih pješčanih suhih staništa, malo je vjerojatno da bi se pješčarska metlica tu mogla naći, iako je na tim lokalitetima bilježe SCHLOSSER i VUKOTINOVIĆ (1869:968).
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Đurđevački pijesci su zaštićeni kao geografsko-botaniki rezervat, povremeno se uklanjaju drvenaste grmolike biljke koje potiskuju psamofitsku (pješčarsku) vegetaciju, no površine psamofitske vegetacije su se ipak jako smanjile i više nemaju sve, prije prisutne, karakteristične psamofitske vrste.
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Pješčarska metlica jednogodišnja je, 15–45(– 60) cm visoka biljka. Korijen je vretenast. Stabljika je uspravna, dlakava, najčešće razgranjena, a njezini su ogranci polegli ili uzdignuti i nose na sebi mnogobrojne sitne listiće i cvjetove. Listovi su linearni, 9–23 mm dugi i oko 1 mm široki, poluvaljkasti, mesnati, zeleni, svilenasto dlakavi. U pazušcima listova razvijaju se kratki lisnati ogranci, pa čitava tvorevina nalikuje na pršljen listova. Cvjetovi su skupljeni u malocvjetne čuperke u pazušcima listova i tvore produžene, više ili manje zbijene, terminalne klasove. Listovi perigona su 4,5–5 mm dugi, jajasti, više-manje dlakavi, u vrijeme ploda otvrdnu i na leđnoj strani razviju duguljasta, tupa, ne više od 1 mm široka krilca (rjeđe samo zadebljanja). Cvijet ima 5 prašnika i plodnicu s 2 njuške. Sjemenka je do 1,5 mm duga, svijetlocrvenosmeđa. Prema životnom je obliku pješčarska metlica terofit. Cvate od svibnja do rujna (listopada). Broj kromosoma je 2n=18. Prema flornom elementu euroazijska je biljka. Rod je zastupljen u hrvatskoj flori s tri vrste.
  • Staništa
    C.3.2.1. Panonski otvoreni travnjaci na pijescima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na kopnenim pješčanim sipinama. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 64.71 Panonske pješčane sipine. Global Land Cover Characterization/Species Survival Commission. 3. pješčane plaže i dine
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje; populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Srbija i Crna Gora (Srbija), Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga). Od južne Francuske i zapadne Njemačke do središnje i istočne Rusije.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Podravska mezoregija. Lokaliteti. Đur|evački pijesci i Molvanski pijesci (također usmeno priopćenje J. Topić 2002), okolica Zagreba (SCHLOSSER et VUKOTINOVIĆ 1869, dvojbeno).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Caryophyllales
  • Porodica
    Amaranthaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Scott AJ (2008) A revision of the Camphorosmioideae (Chenopodiaceae). Feddes Repertorium 89(2-3): 101-119. doi: 10.1002/fedr.19780890202.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • · LUKAČ, G. (1994): Chenopodiaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 1. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 1. Nat. Croat. 3(Suppl. 2):84–88.
    · SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    · SOKLIĆ, I. (1943): Biljni sviet Podravskih piesaka. Hrvatski šumarski List 67:3–34.