CRVENI POPIS
NatragVrsta Bupleurum lancifolium Hornem. (FOTO S. Brana)
kopljastolisni zvinčac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001815
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR (EN) A4c)
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Nikolić, T., Cigić, P. (2005): Bupleurum lancifolium Hornem. (HRCP001815). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1815. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Toni Nikolić
- Suradnik/ci
Petra Cigić
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Smanjivanje površina polja i vrtova, uništavanje korova i ruderalne vegetacije. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Mjere zaštite nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
5.1.2. Nacionalna razina - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Kopljastolisni zvinčac je jednogodišnja zeljasta biljka visine 10–50 cm. Stabljika je uspravna i razgranata u gornjem dijelu, te prorasta listove. Listovi su cjeloviti, ovalni ili duguljasto-suličasti, veći u donjoj polovici biljke. Plavozelenkaste su boje, mnogožilni. Cvat štitac je 2-3 zrakast. Ovoja nema. Listovi ovojčića, kojih ima 5–6, strše, ovalnog su oblika veličine 7–11 x 8–13 mm. Kratko su srasli pri bazi, žutozelene su boje i jasno su vidljivi, s istaknutim žilama. Cvijet je žute boje (sl. 69). Plod je kalavac, veličine 3–5 mm. Po obliku je okruglast, između rebara bradavičav. Broj kromosoma je 2n=14, 16. Prema životnom obliku je terofit. Cvate od travnja do lipnja. Prema flornom elementu je cirkummediteranska vrsta. - Staništa
I.1. Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom, I.2.1.1.1. Mozaik jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Žitna polja, neobrađena sušna staništa u mediteranskom području. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 87.1 Korovne zajednice, 87.2 Ruderalne zajednice. GLCC/SSC. 1, 16. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje; populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Baleari, Korzika, Kreta s Karpathosom, Kasosom i Gavdhosom, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Slovenija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada [Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku]. - Nacionalna rasprostranjenost
Sjevernoprimorska i srednjoprimorska mezoregija. Bakar, Blaškovići (Grižane), Brijuni, Donje polje (Morinj), Drniš, Francikovac, Istra (pojedini nalazi usmeno priopćenje S. Brana), Kraljevica, Lošinj, Mandalina (okolica Šibenika), Molat, Nin (usmeno priopćenje Lj. Marković) Omišalj, Novi Vinodolski, Pag, Rab, okolica Rijeke.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Apiales - Porodica
Apiaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
- Ostala hrvatska imena
volovo rebro, zvinčac prosiljeno, zvinčac, jajolisti svinjac - Strana imena
suličastolistna prerast (slovenski), Lanceleaf Thorow Wax (engleski), bupleuro granaiolo (talijanski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
FREYN, J. (1877): Flora von Südistrien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 27:241–490.
HORVATIĆ, S. (1934): Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 19:116–372.
ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.