CRVENI POPIS
NatragVrsta Camphorosma annua Pallas (FOTO J. Topić)
jednogodišnja kafranka
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001823
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4ac; B1ab(iii,iv)+2ab(iii,v))
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Topić, J., Nikolić, T. (2005): Camphorosma annua Pall. (HRCP001823). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1823. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Jasenka Topić
- Suradnik/ci
Toni Nikolić
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 12 Druge mogućnosti - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Kopanje kanala i odvodnja, napuštanje ispaše, preoravanje pašnjaka. Jedini danas poznati lokalitet je Trpinja. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
5.1.2. Nacionalna razina - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.6 Mjere očuvanja - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Camphorosma annua jednogodišnja je ili višegodišnja biljka, gola ili rijetko obrasla dlakama koje luče lako hlapljive tvari koje mirišu na kamfor. Korijen je vretenast, a zeljaste stabljike su do 30 cm duge, uspravne ili polegnute i već od baze razgranjene. Stabljike su isprva zelene, a kasnije crveno nahukane i nose na sebi više izmjeničnih listova. Mesnati listovi, veličine 5–15 mm, linearni su, poluvaljkasti ili končasti. Pri bazi su prošireni, po rubu hrskavičavi, a na vrhu šiljasti. Donji pricvjetni listovi su jednako dugi kao i cvjetovi. Cvjetovi su skupljeni u dihazije poput klupčastih cvatova od 1–5 cvjetova, raspoređenih u izdužene, terminalne klasove. Cvjetovi su dvospolni i jednospolni, ženski. Dvospolni cvjetovi su 3–4 mm dugi. Ocvjeće je bijele boje, hrskavičavo i na vrhovima dlakavo. Ženski cvjetovi su nešto manji i obično se nalaze na postranim ograncima. Njihovo ocvjeće je obično dlakavo. Plod je jednosjemeni, suhi nepucavac, poput oraščića, koji je obavijen ocvjećem. Sjemenka je duga do 2 mm. Cvjeta od lipnja do rujna. Broj kromosoma je n=12(?). Prema tipu rasprostranjenosti je pontsko-panonska vrsta. - Staništa
C.3.7. Panonski slani travnjaci - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Raste na kontinentalnim slatinama u panonskom prostoru. Karakteristična je vrsta sveze Puccinelion limosae a u Hrvatskoj danas zasigurno raste na zaslanjenom pašnjaku osiromašena flornog sastava kod sela Trpinja. Stariji navodi kod Dubrave u Međimurju i Čađavica kod Virovitice nisu potvrđeni više od 100 godina (SCHLOSSER et VUKOTINOVIĆ 1869:974), a dvojbeni su i u pogledu determinacije i s obzirom na fitocenološku i ekološku pripadnost vrste. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 15.44 Panonski slani travnjaci. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Makedonija, Rumunjska, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Srbija i Crna Gora (Srbija). - Nacionalna rasprostranjenost
Dravsko-dunavska nizina. Lokaliteti. Dubravica (?), Čađavica (?), Podravska Moslavina (?), Trpinja (usmeno priopćenje J. Topić).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Caryophyllales - Porodica
Amaranthaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.