CRVENI POPIS
NatragVrsta Chamaecytisus ratisbonensis (Schaeff.) Rothm. (FOTO J. Topić)
Regensburška tila
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001830
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4ac; B1a+2ab(ii,iii,v); D)
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Topić, J., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Chamaecytisus ratisbonensis (Schaeff.) Rothm. (HRCP001830). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1830. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Jasenka Topić
- Suradnik/ci
Anita Andreškić
Petra Cigić
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
2 Poljoprivreda i akvakultura, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
U Slavoniji i Baranji uglavnom su nestali, nekad razvijeni, suhi travnjaci reda Festucetalia valesiacae. Površine su uglavnom preorane i pretvorene u oranice ili urbanizirane. Preostala područja pod suhim travnjacima zastupljena su samo fragmentarno na malenim površinama. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.1.2. Nacionalna razina - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Svojta je grm, visok do 50 cm, s poleglim ili uzdižućim granama. Grane su u mladosti svilenastodlakave, a kasnije gole. Liske imaju dimenzije 10–15 x 4–6 mm, obrnuto su jajaste do obrnuto jajasto-lancetaste, odozgo gole, odozdo svilenasto-dlakave, a gole kad ostare. Cvat je jednostrani, s cvjetovima u čupercima od 1 do 3. Čaška je svilenasto-dlakava i postaje žuta. Vjenčić je žut, lađica je duga 16–22 mm i ima narančastocrvene pjege. Plod je mahuna dimenzija 20–30 x 4–5 mm, uokolo srebrno-dlakava. Ostali podaci o svojti. Cvate u svibnju. Prema životnom je obliku nanofanerofit biljka. U nekim je područjima izvan Hrvatske cijenjena i kao ukrasna biljka. - Staništa
C.3.1. Subkontinentalni suhi travnjaci - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Biljka raste na suhom, otvorenom staništu, na pjeskovitom tlu siromašnom humusom. Nađena je u travnjačkim zajednicama sveze Festucion rupicolae (red Festucetalia valesiacae, razred Festuco-Brometea). Stanište prema CORINE klasifikaciji. 34.31 Subkontinentalni stepski travnjaci (Festucetalia valesiacae). GLCC/SSC. 14. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska. Hrvatska, Češka, Njemačka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Srbija i Crna Gora (Srbija), Slovenija. - Nacionalna rasprostranjenost
Podravska mezoregija. Lokaliteti. Vukosavljevica (usmeno priopćenje i herbarski primjerak, ZA, leg/det. J. Topi} 18. 5. 2000). Na lokalitetu Kloštarskipijesci (SOKLIĆ 1943, kao Cytisus ratisbonensis Schaeff. ssp. biflorus (L'Herit. em. Koch) Gams) nije nanovo nađena više od 50 godina.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Fabales - Porodica
Fabaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
regensburška relika (slovenski), nemška relika (slovenski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
- SOKLIĆ, I. (1943): Biljni sviet Podravskih piesaka. Hrvatski šumarski List 67:3–34.